Književnica Ivana Bodrožić 3. prosinca u zagrebačkoj Gavelli održat će promociju svoje nove, treće po redu zbirke pjesama pod naslovom ‘In a Sentimental Mood’. Autoričinu poeziju čitat će Alma Prica i Jelena Miholjević, uz jazz pratnju Marka Lucijana Hraščaneca. „Bolnu, dirljivu, a tako posebnu knjigu stihova napisala je (opet) Ivana Bodrožić“, prokomentirao je pjesnik Delimir Rešicki, dok je autorica napisala da joj se „čini da je sve druge knjige napisala kako bi jednog dana mogla objaviti ovo“. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kazališna adaptacija kanonskog filma Zvonimira Berkovića u produkciji Gavelle i režiji Janka Rakoša s gotovo opsesivnom pažnjom kazališnim sredstvima prevodi izvornik. Rezultat je predstava izrazite preciznosti i discipline koja ovo antologijsko djelo vjerno oživljava, ostajući pritom u sigurnim okvirima doslovne reprodukcije. Rondo je fascinantan primjer promišljenog autorskog filma koji svjesno polazi od reducirane postave likova, u suštini praznih arhetipova, kako bi izgradio razgranatu mrežu motiva, odnosa, metafora i značenja, gdje ništa nije slučajno, a pogotovo ne prazno. Za početak, glazba. tportal
Kao drogirani ili omamljeni, šetate po nadrealnoj sceni sastavljenoj od uspomena, fobija i noćnih mora, grubom poigravanju s emocijama vašeg lika, i neobičnom kompotu jave i fikcije, u kojoj ne znaš što je strašnije, java koja fabulira ili fikcija koja otkriva – piše Telegram o Gavellinoj predstavi.
Umjetnički i ljudski najzahtjevnija i najintrigantnija predstava godine je ‘Eichmann u Jeruzalemu’, tri i pol sata dugo istraživanje zločina i krivnje. Bobo Jelčić s ‘Tri sestre’ spojio je klasiku sa suvremenim, uzbudljivim kazališnim pristupom. Ulogom sveučilišnog profesora u ‘Tko se boji Virginije Woolf’ Šerbedžija je iskoristio priliku ponovo fascinirati publiku svojim glumačkim majstorstvom. ‘Antigona’ po tekstu Slavoja Žižeka korak je naprijed u uzbudljivom osvajanju suvremenosti HNK. Gavella je postavila dva klasika, tekstove dvoje najvećih hrvatskih pisaca, ‘Kiklop’ Ranka Marinkovića i ‘Gospodu Glembajeve’ Miroslava Krleže. Sve predstave, osim Šerbedžije, su na repertoaru. Jutarnji…
U sezoni 2017./2018. zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella planira postaviti šest premijernih naslova, među kojima se ističu i dva nova djela hrvatskih pisaca – dramski ‘Stela, poplava’ ovjenčan Nagradom Marin Držić iz pera Dine Pešuta te prozni ‘Sjećanje šume’ Damira Karakaša. „U tekstovima koje premijerno pripremamo sapeti smo silama sudbine, društvenim ustrojem, hijerarhijskom vertikalom, birokratskim mehanizmom, tvrdoćom obiteljskih odnosa, poslovnim okruženjem, porijeklom i socijalnom uvjetovanošću, nemogućnošću da razumijemo i prihvatimo“, najavljuju iz Gavelle. T-Portal
“Tesla Anonimus kazališni je događaj sezone. Takva sinestezija glasova, igre svjetla i tame, glumačkih tijela, pokreta, glazbe, tišine i dramske napetosti, dugo nije viđena u našem teatru. Ovoliko precizno, nekonvencionalno, rekao bih i kulerski a opet sofisticirano i nježno, kako režira Filip Šovagović, ne može trenutačno nitko u Zagrebu. Sve je u Šovagovića pomaknuto a čvrsto, odgođeno a točno, skromno a jako. Čista umjetnost”, piše Tomislav Čadež o novoj predstavi u Gavelli. Jutarnji
Ovoga petka (11. 11.) u 21 h u foajeu zagrebačkog kazališta Gavella održava se prva večer novog projekta G • točka: Grad u Gavelli, inovativne platforme koja kombinira forme live acta, talk showa, razgovora s gostima i čitanja književnosti uživo s projekcijama različitih vizualnih umjetnosti. Gosti debitantske večeri su Tamara Obrovac, Ivica Prtenjača i Marko Dješka, program vodi Vladimir Šagadin uz pratnju benda Porto Morto, a ulaz je slobodan. Monitor
KupiMe.hr donosi bogati izbor predstava poznatih kazališta
“Kad su kršćanske udruge zgroženo reagirale na plakat s dvije Gospe za predstavu Fine mrtve djevojke Dalibora Matanića u kazalištu Gavella, jesu li krenuli masovni prosvjedi podrške Gavelli, autorima plakata i predstave? Žestoka rasprava o slobodi govora i granicama iste? Pozivanja na Ustav, na slobodu za koju su ginuli naša braća i očevi 1991. ili djedovi pedeset godina ranije? Ma kakvi. Plakat je povučen. U Hrvatskoj možete puno toga reći, samo nemojte spominjati branitelje, Crkvu, stvaranje države i referendum o neovisnosti, ratne zločine, prvog hrvatskog predsjednika, status Srba i Roma… Zato, nemojte licemjeriti: ne, niste vi Charlie Hebdo. Vi ste kukavice”, piše Snježana Pavić za Jutarnji.