Njih su dvojica bili u redovnom kontaktu dugo nakon što Epstein osuđen zbog maloljetničke prostitucije, pri čemu je Chomsky dopisivanje nazvao “vrlo vrijednim iskustvom”. A osim što mu je Epstein navodno pomagao u financijskim transakcijama, beskrupulozni je bogataš Chomskom omogućio i susret s bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom. Chomsky se s Epsteinom savjetovao oko financijskih sporova s vlastitom djecom te pisao kako za odmor “fantazira o karipskom otoku”. Ništa ne ukazuje na to da je mislio na Epsteinov privatni otok. Epstein je 2019. obavijestio suradnika da ga je Chomsky savjetovao kako da se nosi s medijskim napadima. Dijelovi dokumenata koji ukazuju na bešćutnost velikog intelektualca prema Epsteinovim žrtvama i prezir prema #metoo pokretu izazvali su zgražanje dijela javnosti. Kada je upoznao Epsteina, Chomsky je navršio 87 godina; kada je navodno poslao citirani mail navršio je 91 godinu. Možda je, dakle, pozna starost utjecala na njegove ocjene i orijentaciju, uključujući i moralnu. Jerko Bakotin za Novosti.

Biti istinski obrazovan znači biti u poziciji da pronalazite informacije, raspitujete se i na osnovu resursa koji su vam na raspolaganju – stvarate. Da znate gdje tražiti, kako formulirati ozbiljna pitanja, da standardnu doktrinu preispitujete i dovodite u pitanje, ako je to prikladno. Da pronađete svoj put, da oblikujete pitanja koja vrijedi slijediti i da razvijete taj put kojim ćete ih slijediti. To svakako znači i da znate i razumijete mnoge stvari, ali mnogo važnije od toga da imate informacije pohranjene u svom umu jeste da znate gdje da tražite, kako da gledate, kako da ispitujete, kako da izazovete, kako da postupite samostalno, da se nosite s izazovima koje vam svijet predstavlja i koje razvijate tijekom svog samoobrazovanja i istraživanja u suradnji i solidarnosti s drugima. To je ono što obrazovni sistem treba njegovati već od vrtića pa sve do postdiplomskih studija i to je sistem koji stvara ljude koji su, barem po mojim standardima, dobro obrazovani. Buka

• Na raspolaganju nam je nekoliko desetljeća, ne više od toga, da nešto odlučno poduzmemo u pogledu uništavanja okoliša što će uskoro doći do točke s koje nema povratka, kada ćemo se suočiti s uništavanjem organiziranoga ljudskog društva i brojnim tragedijama na tome putu. To je prvo. Potom, raste opasnost izbijanja nuklearnog rata kako u Evropi, tako i u Aziji. Onda dolazi buduća pandemija koja će biti znatno teža i opasnija od ove posljednje. Industrija izbacuje lijekove što potiču otpornost organizma prema antibioticima, lijekove koji napadaju naš obrambeni sistem, a nije ih moguće nadzirati. Sve su to posljedice kapitalizma kao takvoga, per se.
• Uzmite, na primjer, veliku korporaciju poput Applea koja spada među najveće svjetske korporacije; pogledajte njezin profit. Najveći dio dolazi, kako bi ekonomisti rekli, iz rente, ne iz proizvodnje. Dolazi od patenata, oblikovanja, neujednačenih međunarodnih vlasničkih prava čime se radikalno krše načela slobodnoga tržišta. To je onaj dio sustava, što počiva na pravilima i interesima američkoga kapitala. I to je vrlo krhak sustav. Korporativni je svijet izmjestio proizvodnju onamo, gdje lako iskorištava radnu snagu, ili je ona jeftinija, onamo gdje se ne poštuju ljudska prava, niti postoji briga za zaštitu okoliša. Sjedinjene se Države na vlastitom terenu postupno deindustrijaliziraju.
• NATO je uvijek bio agresivna organizacija. Pogledajte njegovo djelovanje posljednjih godina: bombardiranje Srbije, invaziju Iraka, invaziju Afganistana, pogledajte uništavanje Libije nasuprot rezoluciji Vijeća sigurnosti UN što su je agresori sami predložili…
• Gotovo svi oni 30 godina vode bezobzirnu i provokativnu politiku širenja Atlantskoga pakta, što je suprotno čvrstim obećanjima danima Gorbačovu. Gotovo 30 godina jasno je kako su Ukrajina i Gruzija crvena crta. Nijedan ruski čelnik, od Jeljcina i Gorbačova pa do danas, nije prihvatio mogućnost da Ukrajina i Gruzija postanu članice neprijateljskog vojnog saveza. To je bilo potpuno jasno. Što ne opravdava (rusku) agresiju, ništa ne može opravdati agresiju, ali to je bio glavni čimbenik koji je vodio do nje.
• Sjedinjene Države preferiraju nastavak rata jer time misle oslabiti Rusiju. To je mnogo puta ponovljeno, nije to bila nikakva tajna. A opravdavalo se time da bi nastavljanje rata Ukrajini omogućilo bolju pregovaračku poziciju. A tko će to biti u boljoj poziciji? Ukrajina je uništena. Nema nikakvih naznaka da bi bila u boljoj poziciji za pregovore. Mislim da znate kako su u ožujku i travnju održani ukrajinsko-ruski pregovori pod pokroviteljstvom Turske. No, britanski premijer Johnson je došao u Kijev i priopćio vladi Zelenskoga da Velika Britanija i SAD nisu skloni pregovorima. Nakon njega došao je ministar obrane, Llyod Austin, ponavljajući svoju uobičajenu izjavu kako rat mora biti nastavljen ne bi li se Rusiju što više oslabilo. I to je ono, što znamo. Sve ostalo su pretpostavke. I to je razlog zašto su se protivili primirju. Tačno

Američki lingvist i dugogodišnji kritičar američke vanjske politike Noam Chomsky (94) u intervjuu za The New Statesman iznio je svoju tezu o ratu u Ukrajini, rekavši kako se Rusija “bori humanije” nego što je to činio SAD u Iraku. Chomsky uspoređuje ruski način borbe u Ukrajini s američkim tijekom invazije na Irak 2003., tvrdeći da se razaranje infrastrukture velikih razmjera zabilježeno u tom sukobu “nije dogodilo u Ukrajini”. “Kad su SAD i Britanija razbili Bagdad u komadiće, je li ijedan strani čelnik išao u Bagdad? Ne, zato što kad SAD i Britanija započnu rat, one uništavaju sve: komunikaciju, transport, energiju… sve što pokreće jedno društvo”, kazao je Chomsky. Jutarnji

Industrijska proizvodnja mesa, čak i zanemarimo li etičke obzire, ne bi se smjela tolerirati jer uvelike pridonosi globalnom zagrijavanju. Moramo iznaći načine na koje ćemo prijeći na prehranu koja se temelji na bilju, a dolazi iz održive poljoprivredne prakse, što nije jednostavno. Još općenitije, cjelokupan socioekonomski sustav koji se temelji na proizvodnji radi stjecanja zarade, s prirođenim imperativom za rast bez obzira na posljedice, ne može se više podržavati. A postoje i temeljna pitanja vrijednosti koja ne možemo zanemariti. Što je dostojan život? Treba li tolerirati odnos gospodara i sluge? Treba li nam cilj biti maksimalizacija proizvodnje robe za prodaju – a taj imperativ u svijest su nam duboko usadile cijele divovske djelatnosti posvećene izmišljanju potreba? Te odlike suvremenog društva još je davno istražio Thorstein Veblen. Nema sumnje u to da postoje više težnje koje donose još više zadovoljstva. Nacional

Slavni ljevičarski intelektualac i otac moderne lingvistike Noam Chomsky (94) nedavno je za New York Times napisao članak o ChatGPT-u u kojem je pobrojio sve u čemu se ljudski um razlikuje od umjetne inteligencije, a programe kao ChatGPT nazvao “lažnim obećanjem”. “Dan kada će mehanički umovi nadmašiti ljudske mozgove može doći, ali on još nije tu, iako to možemo pročitati u pretjeranim medijskim natpisima i naslutiti iz nerazboritih ulaganja u tu industriju”, napisao je Chomsky u članku koji potpisuje s kolegom profesorom Ianom Robertsom te istraživačem umjetne inteligencije Jeffreyjem Watumullom. “Koliko god ovi programi bili korisni u nekim uskim domenama, u računalnom programiranju, na primjer, ili predlaganju rima za lagane stihove, mi znamo iz lingvistike i epistemologije da oni razum i jezik ne koriste na isti način kao ljudi”, navodi Chomsky. Evo po čemu se, po njegovu mišljenju, funkcioniranje programa umjetne inteligencije razlikuje od načina na koji čovjek misli i shvaća:

• Ljudskom umu ne treba toliko puno podataka
• Umjetna inteligencija nije sposobna za uspostavljanje uzročnih veza
• ChatGPT ne zna razlikovati moguće od nemogućega
• ChatGPT nije sposoban za moralno rasuđivanje
• S ChatGPT-om ne mogu se voditi duboki, zahtjevni razgovori; on ne može kritički razmišljati.  Jutarnji

Na taj se način izbjegava i učenje. Slično kao i kod pametnih mobitela: puno učenika samo sjedi i razmjenjuje poruke s nekim. Kako pristupiti? Ili zabraniti mobitele na nastavi ili učiniti nastavu zanimljivijom. Ovako obrazovni sustav počinje gubiti svoj smisao. Nadalje, u pitanju je i budućnost pisanja eseja, koji se smatraju osnovnim alatom u humanističkoj pedagogiji, budući da djeca na taj način uče istraživati, razmišljati i pisati. Problem leži i u tome da ChatGPT može sastaviti kvalitetan esej na bilo koju temu, što otežava detektiranje plagijata. Noam Chomsky u online intervjuu, piše Open Culture

Elitni mediji su uspostavili okvir unutar kojega ostali djeluju. Pogledajte Associated Press koji konstantno stvara obilje vijesti, s njima svaki dan dolazi “Priopćenje urednicima: Sutrašnji New York Times će imati sljedeće priče na naslovnoj stranici.” Svrha toga je da ako ste npr. urednik novina u Daytonu, u državi Ohio, i nemate sredstava da saznate nove vijesti ili jednostavno ne želite o tome razmišljati, takva priopćenja vam govore što su vijesti. Ako iskočite iz tračnica, ako pišete stvari koje se ne sviđaju velikim novinama, brzo ćete za to saznati. Stvarni masovni mediji žele odvratiti pozornost ljudi. Neka rade nešto drugo, ali neka nam (vodećim ljudima) ne smetaju. Neka se zabavljaju uz profesionalne sportove, na primjer. Neka svatko postane zaluđen profesionalnim sportovima, seks skandalima ili poznatim osobama i njihovim problemima, ili nečim sličnim. Bilo čime, samo da nije ozbiljno. Jer, ozbiljne stvari su za glavne dečke. “Mi” se brinemo o tome. Buka/Akuzativ.com

Moralni gnev je sasvim na mestu. Treba osećati moralni gnev. Ali ako odete na globalni jug, uverićete se da oni ne mogu da veruju u ono što vide. Osuđuju rat, naravno. To je gnusan čin agresije. Onda pogledaju na Zapad i kažu: O čemu vi, ljudi, govorite? Pa vi to nama stalno radite. Ili uzmite, na primer, velikog ratnog zločinca modernog doba Henryja Kissingera. Prema njemu se odnosimo ne samo uljudno već s velikim divljenjem. Najzad, to je čovek koji je preneo naređenje Vazdušnim snagama o masovnom bombardovanju Kambodže – „sve što leti na sve što se pomera“, tako je rekao. Nije mi poznato da arhivi sadrže sličan primer poziva na genocid. Usledilo je vrlo intenzivno bombardovanje Kambodže. O tome ne znamo mnogo zato što ne istražujemo sopstvene zločine. … Mogli bismo dugo ovako nabrajati. Bezbednost stanovništva naprosto nije briga kreatora politike. Bezbednost privilegovanih, bogatih, korporativnog sektora, proizvođača oružja – to da, ali ne i bezbednost nas ostalih. Ta dvomisao je stalna, nekad svesna, a nekad ne. Upravo to je opisao Orwell: hipertotalitarizam u slobodnom društvu. Buka

Chomskyjev prezir prema licemjerjima i proturječnostima američke vanjske politike bit će poznat svakome tko je pročitao jednu od njegovih brojnih knjiga i pamfleta, ali sada je najviše rječit kada razgovara o mogućem povratku Donalda Trumpa i klimatskoj krizi. Iako se identificira kao anarhosindikalist ili libertarijanski socijalist, Chomsky otkriva da je u prošlosti glasao za republikance, ali sada kaže da su oni opasna pojava. Međutim, zbog klimatske krize i prijetnje nuklearnog rata Chomsky je rekao da se približavamo najopasnijoj točki u ljudskoj povijesti. Smatra da se suočavamo s mogućnošću uništenja organiziranog ljudskog života na Zemlji. Index