Ono što je nekad bio bogati izbor blogova i sajtova potisnuto je pod moćnom težinom nekolicine dominantnih platforma. Ova koncentracija moći stvara novu skupinu “čuvara vrata”, omogućujući nekolicini platformi da kontrolira čije ideje i mišljenja se vidi i dijeli – napisao je Tim Berners-Lee, izumitelj world wide weba, povodom 29. rođendana WWW-a. Osim dominacije tvrtki kao što su Google i Facebook, drugo što ga muči je jaz između ljudi koji imaju pristup internetu i onih koji ga nemaju, a i neće ga imati do 2042.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
“Smjelo ali uzbudljivo”, rekao je njegov šef kada je pročitao prijedlog. Ipak, Berners-Lee nije odustajao. Gradio je dio po dio komunikacijske mreže. Osmislio je URL (Uniform Resource Locator) kao web-adresu, koristio je HTML (Hypertext Markup Language) kako bi šifrirao poruke kako bi se mogle prikazati u različitim medijima, te HTTP (Hypertext Transfer Protocol) — kojim se određuje način komunikacije servera i pregledača. 30. travnja 1993. Znanstvenici u CERN-u su pokrenuli World Wide Web – mrežu. Time je počeo pobjedonosni pohod interneta. Naličje digitalnog premreživanja je dezorijentiranost i poplava informacija. U mreži svi mogu ponuditi svoje stavove, ideje, proizvode, vizije, istinite ili lažne. Donald Trump je pravi primjer. Pretraživači kao Google ili DuckDuckGo pomažu da se razdvoji žito od kukolja u naizgled beskonačnom polju informacija, no iza naziva kao što su Google, Apple, Facebook, Amazon ili Microsoft stoje interesi tih svjetskih koncerna. Oni po tom principu strukturiraju elektronski prostor. Takav način razmišljanja bio je stran Timu Berners-Leeju. Mogao je patentirati svoj pronalazak, ali je odlučio da to ne učini. Težnja za profitom je bila suprotna njegovu idealu slobodne razmjene informacija. Deutsche Welle
Izumitelj world wide weba Tim Berners Lee Njegova želi oduzeti velikim tehnološkim tvrtkama, poput Googlea, Amazona ili Facebooka, značajan dio moći nad nama koju drže čuvanjem naših osobnih podataka pa predlaže novi tehnološki koncept – PODS, osobna spremišta online podataka. Zamisao je da korisnici sami čuvaju svoje osobne podatke, na djeliću nekog sigurnog servera, i potom dopuštaju ili zabranjuju pristup tvrtkama i institucijama. Korisnici bi mogli birati koje podatke žele podijeliti s oglašivačima, koje s platformom koja im predlaže filmove i serije, koje sa svojom zdravstvenom ustanovom, a koje samo s aplikacijama kojima jedino oni imaju pristup. Jutarnji
Tim Berners-Lee nije osobito slavljenički raspoložen, jer je njegovo čedo malo zastranilo, pa specificira tri glavna problema weba danas:
1. Deliberate, malicious intent, such as state-sponsored hacking and attacks, criminal behaviour, and online harassment.
2. System design that creates perverse incentives where user value is sacrificed, such as ad-based revenue models that commercially reward clickbait and the viral spread of misinformation.
3. Unintended negative consequences of benevolent design, such as the outraged and polarised tone and quality of online discourse.
“Sve je pošlo ukrivo. Imamo lažne vijesti, imamo probleme s privatnošću, imamo ljude koji su izmanipulirani’, kazao je u govoru na otvaranju Web Summita. Berners-Lee (63) pozvao je vlade, tvrtke i građane da postignu ‘potpuni ugovor’ koji će omogućiti da internet postane ‘siguran i dostupan’ za sve do svibnja 2019., kada će prvi put 50 posto svijeta biti online. Ovdje je novi Ugovor za web koji Berners-Lee predlaže za web, a dolje je njegov govor na otvaranju Web summita u Lisabonu.
Izumitelj World Wide Weba Tim Berners-Lee je “zgađen” onim što je internet postao i ima novi projekt kojim želi “spasiti web”
Izumitelj world wide weba, sir Tim Berners-Lee predstavio je 5-godišnju strategiju borbe protiv lažnih vijesti i korištenja osobnih informacija. U otvorenom pismu (ovdje) povodom 28. godišnjice weba poručuje da se želi izboriti protiv zloupotrebe osobnih podataka jer, kako kaže, korisnici weba nisu u prilici odlučiti koje osobne podatke ne žele da ih se dijeli, odnosno želi da se ljudima vrati kontrolu nad “poštenom razinom podataka”. Pozvao je i na strožu regulaciju “neetičnih” političkih oglasa, brine ga državno nadgledanje, a tražilice i društvene mreže pozvao je na jačanje borbe protiv lažnih vijeste, iako smatra da treba izbjegavati centralizirana tijela koja bi odlučivala što je istina, a što nije. Sky News, Telegraph
Osnivač modernog interneta, Britanac Tim Berners-Lee, prikupio je gotovo pola milijuna online glasova s ciljem prisiljavanja europskih zakonodavaca da očuvaju neutralnost interneta. Otvoreno pismo BEREC-u, regulatornom tijelu koje priprema smjernice za izradu EU zakona o upravljanju internetom, zajedno su s njim pisali profesori prava Barbara van Schewick i Larry Lessig. Jutarnji
Kad je prije 27 (!) godina stvorio World Wide Web, Tim Berners-Lee zamislio ga je kao prostor na kojem znanstvenici mogu lako pronaći informacije. No ideja je otad prerasla u čudovište koje “kontrolira što ljudi vide, na kojem se špijunira, brani pristup informacijama, preusmjerava sadržaj…”, a posjeduju ga vlade i korporacije: jedna je velika tražilica, jedan Facebook, jedan Twitter… nezadovoljno je ustvrdio Lee. Zato se zajedno s drugim računalnim znanstvenicima i aktivistima sastao na Decentralized Web Summitu kako bi osmislili decentralizirani internet s više privatnosti. NY Times, 24sata