Neboder ima 133 stana, 260 stanara. Ukupni godišnji prihod zgrade je 450.000 kuna, odnosno 59.700 eura. Moglo bi se reći da u tom kolektivu predstavnik suvlasnika zapravo funkcionira kao direktor jedne tvrtke. Njegov zadatak je olakšati i poboljšati život suvlasnicima i stanarima ove zgrade kroz menadžiranje, možda je to najbolja riječ, prihoda i rashoda te projektnog vođenja stambene zgrade. Samo što u ovome poslu postoji puno onih skrivenih stvari koje direktori ne rade, poput dezinsekcije, deratizacije, bavljenja otpadom, sanacijom odvoda i dovoda, oštećenja i tako dalje. Zgrada je praktički bila u stečaju, a pred suvlasnicima je bio zadatak pronalaska modela izvlačenja iz njega, gdje su utrostručili prihode zgrade, uveli kontrolu nad troškovima, a krenuli su raditi i na projektima energetske učinkovitosti. Zgradonačelnik
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Život u višestambenoj zgradi u Hrvatskoj podrazumijeva čitavu pravnu džunglu: od Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, preko građevinskih i vatrogasnih propisa, do GDPR-a i lokalnih odluka o parkiranju. Suvlasnici, predstavnici i upravitelji trebaju znati ključne zakone i pravilnike koji reguliraju održavanje, sigurnost, energetsku učinkovitost i upravljanje zajedničkom imovinom. Novi propisi posebno naglašavaju dokumentaciju, pristupačnost, obnovu nakon potresa i ugradnju dizala. Ukratko: zgrada nije samo stan – to je mali pravni sustav na više katova. Zgradonačelnik
Predstavnik suvlasnika spominje se u čak deset zakona u Hrvatskoj
Osoba je to koju su suvlasnici izabrali da (Zgradonačelnik):
Njegova je uloga definirana i zakonom. U slučajevima kada predstavnik suvlasnika ne ispunjava svoje obveze, suvlasnici ga mogu smijeniti i izabrati drugoga. Uobičajeno i najčešće, predstavnik suvlasnika ovlašten je:
Zanimljivo je jedno istraživanje koje je pokazalo da više od polovine Hrvata ne može financijski podnijeti izvanredni trošak kao što je zamjena perilice rublja, sahranu bližnjega, popravak auta… dok nam s druge strane nije problem kupiti novi auto. Mnogi gunđaju zbog cijena pričuve, iako se radi o troškovima krova nad glavom, dok u automobilu ne možemo živjeti. Bez odlaska na benzinsku i ako zanemarimo promjenu guma i mehaničara te uzmemo u obzir samo zakonom propisane obvezne troškove: registraciju, osiguranje, tehnički pregled… godišnje potrošimo oko 407 eura, odnosno u prosjeku 33 eura mjesečno, dok pričuva (za stan prosječne površine, oko 60 kvadrata) ispada u prosjeku oko 24 eura na mjesec. Zgradonačelnik