Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal

Četverogodišnje istraživanje više od 30 znanstvenika objavljeno u Natureu otkrilo je pradomovinu Slavena na području sjeverne Ukrajine, južne Bjelorusije i zapadne Rusije, oko gornjeg toka Dnjepra. Analiza kostiju i genetskih uzoraka pokazala je da su Slaveni u Njemačkoj i Poljskoj gotovo potpuno zamijenili staro stanovništvo, dok su u Hrvatskoj više miješali gene s Rimljanima i lokalnim zajednicama. Studija, provedena u suradnji HAZU-a, Arheološkog muzeja u Zadru i Instituta Max Planck, potvrđuje veliku seobu i otvara pitanja o životu Hrvata na Jadranu. HRT, tportal

U općini su na vlasti zajedno SDP, HDZ i dvije stranke srpske manjine, SDSS i DSS. “U malim sredinama nije bitna stranka, bitan je čovjek i kako radi”, kaže načelnik Pero Damjanović. U deset godina izgubili su više od 600 ljudi, uglavnom mladih. Zaposlenih ima nešto više od 150, ali u Janjoj Gori razvija se turizam, izgrađen je joga centar i nastala je umjetnička kolonija… Na kraju posjeta dolini, po ošljunčanoj neasfaltiranoj cesti vozimo se u selo Latini, da ispunimo obećanje Đuđi Dragašu. Samo je ispred njegove kuće asfalt od stotinjak metara.- To sam uspio ispregovarati s općinom. A ostatak asfalta neću doživjeti – smije se Đuđa, koji se i sam kandidirao za političke pozicije, ali neuspješno. U njegovoj kući na zidu su tri portreta. Svaki je tu s razlogom. – Za Aleksandra Karađorđevića sam čuo da je izgradio prugu Knin – Split i podijelio zemlju seljacima. Tito? Nikad se takav neće roditi. Ma kakvi, nema teorije. Sve se sagradilo za vrijeme Josipa Broza. Preko Hidroelektre radio sam po svijetu za 1500 dolara plaće – nabraja Đuđa. Ivo Sanader? – Dobar bio. Kad sam radio u splitskom Konstruktoru na dovršetku Svetog Roka, plaća je bila 8900 – kaže. Danas je na penziji od 190 eura. Novosti

Gdje su živjeli gusari u vrijeme prvih Hrvata i koja bi današnja glumica bila najbolja drevna Hrvatica?

Plan b donosi zanimljiv prikaz seksualnog života Hrvata kroz povijest. Sklapanje braka bio je čisti poslovni odnos između obitelji, a vjenčanje bez dozvole roditelja kažnjavalo se razbaštinjenjem ili fizičkom kaznom. Oni koji se nisu držali vjere i morala, te su se upustili u seksualne odnose izvan braka završili bi u zatvoru (muškarci) ili pak odbačeni od obitelji i društva (žene).

Narodna Republika Kina mnogo ulaže u kulturno-gospodarsku suradnju diljem svijeta, pogotovo putem Konfucijevih instituta, platforme za promociju kineskog jezika i kulture, od kojih se jedan smjestio u Zagrebu, gdje već treću godinu djeluje pod voditeljstvom profesora Krešimira Juraka. Zbog poslovnih mogućnosti mnogi Hrvati odlučuju se učiti kineski, iako su zastrašeni tonalnošću jezika i kompliciranim pismom. “Mi imamo problema s č i ć, a kamoli kad govorimo o tonovima u kineskom jeziku, na koje nismo navikli. No kad je gramatika u pitanju, kineski je jedan od lakših jezika. Pismo se pak lako nauči kada shvatite da znakovi imaju logiku”, kaže Jurak. Lupiga

“Da nas netko danas pita kako će život izgledati za četvrt stoljeća, ne bi našoj mašti bilo daleko putovati. Godina 2040. – djeca će valjda konačno voziti hoverboarde, a odrasli leteće automobile, bit će možda i ljudska kolonija na Marsu, i tablete protiv raka – ali jedino što sigurno znamo jest to da će Hrvati za dvadeset pet godina na zagrebačkom Jelačića placu mahati hrvatskim zastavama, klicati Tuđmanu, psovati srbokomunističku vlast i prijetiti domaćim izdajicama, sve zaneseno sa svijećama u rukama pjevajući Žankovu ‘Od stoljeća sedmog’. Tko na tvrdoj stini svoju povist piše tom ne može nitko budućnost da napiše”, piše Boris Dežulović za Slobodnu.

Hermes Adan Nandayapa Arriaga Sierra dolazi iz Meksika, a u Zagrebu se skrasio i osnovao prvi co-working prostor pod nazivom Impact hub. Za Hrvate kaže da vole prigovarati, da su zatvoreni i usmjereni na sebe, a problem su i obrazovanje te osjećaj da se ništa stvarno ne može. T-Portal