Podatak da je posljednja vještica u Europi spaljena upravo u Zagrebu, našu vrsnu istraživačku novinarku Jasnu Babić toliko je zaintrigirao da je krenula temeljito proučavati arhive. Bila je silno radoznala, a najviše su ju zanimale priče iz života. Iskopala je brojna svjedočanstva o stanovnicima i događajima u Gradecu od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Te je “štiklece” pretočila u 24 kratke priče koje otkrivaju da je Gradec bio prepun osebujnih likova i sudbina. U toj maloj varoši, čim padne mrak i nakon što prođe noćobdija, počinjao bi skriveni urbani život. Jasnini junaci su razni prevaranti, prostitutke, pa Margareta, nevjenčana supruga kostobolnog Jurja, zatim zagrebački krvnik Magistar, zavodnica Dorotea, kao i prvi liječnik – Petar Fizikus, a tu su i korumpirani suci i političari, pa prvi gradonačelnik, onovijeki tajkun, jedna spretna poduzetnica, coprnica… „Book&zvook“ majstorice zvuka Ljubice Letinić objavio je čarobnu audio knjigu: neobjavljeni rukopis novinarke Jasne Babić – “Zagreb, alternativni vodič”. Lupiga

Suđenje vješticama u Zagrebu u Srednjem vijeku tema je posljednje knjige nedavno preminule novinarke Jasne Babić, Vještice iz Velikog Gradišća koju su njeni prijatelji upravo predstavili javnosti, iako je objavljenja prije 2 godie. Babić je posljednjih desetak godina života istraživala srednjovjekovne procesa protiv vještica u Zagrebu i okolici, na istočnim obroncima Medvednice, a knjiga pokušava rekonstruirati okolnosti u kojima jedna politička garnitura, a riječ je o slučajevima s kraja 18-og stoljeća, likvidira žene, ne samo zbog primitivnog vjerovanja u vještičju realnost, već kako bi prikrila vlastite promašaje. Drugi dio ‘Vještica…’ već je dopola napisan, trebao bi izaći za pola godine. HRT

Lupiga je napravio intervju s “najvećom istraživačkom novinarkom Hrvatske” Jasnom Babić na dan kad je primila nagradu za životno djelo, a objavio ga danas na dan komemoracije (gdje je rečeno “Sve što možemo napraviti za svoju kolegicu jest da ostanemo na dobroj strani ove profesije”). Jako zanimljivo i duhovito štivo:

Moj motiv je bio radoznalost. Željela sam znati što se događa iza kulisa. Beskrajna radoznalost prema ljudima Ja ljude obožavam. Ne političare. Oni baš i nisu ljudi, ne. To su ljudi koji igraju uloge. To nisu ljudi koji žive

Užasno sam ponosna na jednu Tamaru Obrovac. na Milu Kubata iz forenzičkog centra, Seada Alića (o ljudima iz svoje generacije)

Država ti nije, niti jedna, u stanju nešto ozbiljno napravit. Pogle Europsku uniju. Sve je to u regresiji

Civilizacija je jedna velika predstava

Neki dan sam zaključila da su jedina dva moćna, doista moćna Hrvata bili Zrinski i Tito

Kjučno je uzdati se u logiku i vlastiti zdrav razum (o istraživačkom novinarstvu)

Ja vjerujem u komunističku ideju. Lijevu ideju. Zašto bih se ja morala odreći Karla Marxa zato što su političari, prevaranti i zgubidani napravili od njega čudovište

Nitko od njih me nije prevario. Oni mi nisu lagali (o iskustvu s kriminalcima)

Ključno je da žena radi. Sve te karijere izmislili su muškarci i to je muški svijet. I onda dolaze žene, koje se, umjesto da grade svoj svijet, bore za muška mjesta. Uopće nije nemoguće napraviti neki ženski svijet (o feminizmu)

U Zagrebu je, na klinici Jordanovac, u 60. godini života umrla hrvatska novinarka Jasna Babić, javlja HND. Rođena je 1957. u Zadru, a novinarstvom se počela baviti 1980-ih u omladinskim listovima poput Poleta. Za vrijeme rata bila je ratna reporterka, a radila je za veći broj redakcija, uključujući i Monitor –
ovdje indeksna stranica njenih članaka za naš sajt. Osim nas, radila je i za Danas, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Nacional, Globus, Lupigu i druge. Dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 1996. godinu i nagrade za životno djelo Otokar Keršovani 2016. godine kojom prilikom su pročitane njene riječi – “novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili”. Ovdje reakcije kolega na njenu smrt. Telegram

HND je urednika i voditelja RTL Direkta Zorana Šprajca proglasilo novinarem godine jer je jedan “od najutjecajnijih komentatora hrvatske svakodnevnice”. Nagradu za pisano novinarstvo dobio je Hajrudin Merdanović za seriju članaka o nestalom Perici Matasu objavljenih u 24 sata, za televizijsko novinarstvo Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić za film ‘Neprežaljeni’ o Romima u NDH. Za istraživačko novinarstvo nagrađene su Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak za članak o vezi Ane Karamarko s MOL-om, a nagradu za internetsko novinarsko dobila je Melisa Skender o gradnji crkve u parku na zagrebačkoj Savici. Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobila je Jasna Babić. Ovdje popis nagrađenih i obrazloženja. Net.hr

“Da, istina, komunistička “Udba” 1989. osnovala je HDZ. Štoviše, ponajbolji agenturni kadar koji je između dva svjetska rata servisirao Staljina, Velikoga Brata, dao je kroki današnje samostalne Hrvatske. Tko, pak, ima hrabrosti za suočavanje s tom brutalnom činjenicom neka posegne za knjigom Borisa Rašete ‘Titov najtajniji agent’.Naslov označava Ivana Krajačića Stevu, osnivača OZN-e, pionirske špijunske organizacije komunističkog režima. Ukratko, ništa nije kako govori i piše tvrda hrvatska desnica, uvjerena kako je nastupio njezin povijesni trenutak. Jer u njezinim malim mozgovima čami nelagoda bojažljivog konfidenta koji se pokušava obračunati s vlastitim tvorcem. Ako se to dogodi – ostat će bez rodnoga mjesta”, piše Jasna Babić. Lupiga