Statistika daje sve slabiji uvid u stvarno stanje ekonomije, što je problem metodologije i pravila na razini EU, ne samo Hrvatske. Figurativno rečeno, slon može proći bez da ga primjetimo. Slično je bilo u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i drugim perifernim članicama europodručja do 2008. kada su rizici godinama bili potcijenjeni sve do 2010., odnosno 2012. kada su Grčka i druge mediteranske članice europodručja zapale u probleme.

Imamo relativno snažan gospodarski rast i trenutno je manje važno koliko je on na zdravim nogama, jer je cijela EU ugrožena i daljnje je pogoršanje ekonomske situacije vrlo izvjesno. U tom svjetlu treba gledati i potrebu racionalizacije državne potrošnje, ali bez robovanja formalnim kriterijima poput udjela javnoga duga u BDP-u. Dok su neke velike ekonomije u EU znatno zaduženije od Hrvatske i u situaciji kada se država napokon okrenula ka zaduživanju kod svojih građana ne treba previše strahovati od pada kreditnoga rejtinga – kaže ekonomist Željko Garača za Lider.