Tehnološki divovi masovno ulažu stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, pretvarajući zemlju, energiju i vodu u ključne resurse nove utrke. Europa postaje glavno bojište s podatkovnim centrima koji zauzimaju velike površine, troše goleme količine struje i donose malo radnih mjesta. Države nude porezne olakšice i subvencije, često uz slab fiskalni povrat i rast cijena energije za građane. Ako AI ne ispuni očekivanja, prijeti rizik „nasukane imovine“. Kina, za razliku od Zapada, razmatra preseljenje AI obrade – u svemir. Lider

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

Iako Europa zaostaje za SAD-om u razvoju velikih AI platformi i digitalnih divova, europske kompanije dugoročno pokazuju veću otpornost, stabilniji rast i bolje prinose za dioničare. Prema istraživanju BCG Henderson Instituta, 360 vodećih europskih tvrtki u farmaciji, industriji i potrošačkom sektoru raste brže od konkurenata i češće predvodi svoje industrije. Njihova prednost leži u disciplini, prilagodljivosti i praktičnoj primjeni tehnologije, uključujući AI alate u svakodnevnom poslovanju, umjesto u agresivnom tehnološkom riziku. Lider

Val ulaganja u umjetnu inteligenciju dramatično je podigao tehnološke sektore, koji su daleko nadmašili šire tržište. Nvidia je porasla više od 1000%, Broadcom preko 700%, a cijeli IT i komunikacijski sektor prednjače zahvaljujući potražnji za AI infrastrukturom, cloud computingom i digitalnim uslugama. Meta je gotovo peterostruko narasla, gurajući komunikacijske usluge u vrh prinosa. Potrošačke digitalne platforme također profitiraju. U međuvremenu, sektori poput komunalija, zdravstva, energetike i materijala ostvaruju znatno skromnije rezultate, dok S&P 500 ukupno raste 80%. Mreža

Globalni podatkovni centri postali su kritična točka energetskog sustava. Njihova potrošnja struje raste eksponencijalno, s 415 TWh u 2024. na predviđenih 945 TWh do 2030., usporedivo s potrošnjom velikih država. Potrebe guraju hiperskalne AI kampuse snage stotina megavata, koji mogu trošiti koliko i cijeli gradovi. SAD i Kina dominiraju, dok Europa bilježi rast s 70 na 115 TWh do 2030. Big Tech ulaže stotine milijardi dolara u nove „tvornice podataka“, stvarajući pritisak na mrežu, vodu i energetsku infrastrukturu koja AI-u postaje najveće usko grlo. Lider

Dok Europa već godinama ubire poreze od digitalnih divova poput Googlea i Mete, Hrvatska tek najavljuje analizu. Sociolog Paško Bilić upozorava da dominacija platformi mijenja odnose moći u medijima i ugrožava demokratsku informiranost. Stručnjaci traže da se prihod od poreza usmjeri u fondove za financiranje novinarstva, posebno neprofitnih medija. No, politička ovisnost EU o kapitalu big techa i neodlučnost hrvatskih ministarstava jamče da će digitalni porez zasad ostati – u fazi studije. H-alter

Dok EU pokušava razviti vlastitu AI infrastrukturu, lokalne zajednice u Španjolskoj, posebno u sušom pogođenom Aragonu, bune se protiv gradnje podatkovnih centara zbog njihove ogromne potrošnje vode. Microsoft i Amazon planiraju milijarde eura ulaganja, ali lokalni poljoprivrednici i aktivisti upozoravaju da Big Tech ugrožava ionako oskudne vodne resurse. Tvrtke obećavaju “vodno pozitivnu” budućnost, no kritičari ta obećanja nazivaju greenwashingom. Potrošnja vode AI sektora već je dosegnula 62 milijuna kubika godišnje, a do 2030. mogla bi narasti na 90 milijuna. tportal

Danas prisustvujemo usponu novog oblika kapitala – kapitala u oblaku, ili umreženim algoritamskim mašinama koje svojim vlasnicima daju posebnu moć da modifikuju naše ponašanje. Tom kapitalu je potrebna nova ideologija koja bi ga opravdala. Ovaj novi sistem sam nazvao tehnofeudalizam. Da bi ostvarili punu moć kapitala u oblaku, njegovim vlasnicima (ljudima poput Bezosa, Thiela, Marka Zuckerberga i elona Muska) potrebna je nova ideologija. Nova ideologija je već tu. Nazvao sam je tehnolordizam, mutacija transhumanizma – doktrine koja zagovara brisanje granica između organskog i sintetičkog sve dok ovako „prošireni“ ljudi ne ostvare istinsku slobodu, ili čak besmrtnost. Baš kao što je neoliberalizam pozajmljivao ideje klasičnog liberalizma, ali ga je uzurpirao dodavanjem vrhovnog božanstva (nepogrešivog tržišta), tehnolordizam služi kapitalu u oblaku i njegovom trojakom projektu kolonizacije, tako što će neoliberalnog Homo economicusa zameniti amorfni „HumAIn“ (kontinuum čovek-AI). Yanis Varoufakis za Peščanik.

Od 2016. do 2025. Silicon Valley se distancirao od “woke” filantropije, a Mark Zuckerberg zatvara školu koju je osnovao za siromašnu djecu. Iako su tech milijarderi ranije ulagali u raznolikost i društvenu pravdu, to je služilo kao PR paravan dok su izbjegavali poreze i blokirali sustavne reforme. Ovisnost neprofitnog sektora o privatnim donacijama dodatno je oslabila istinsku društvenu kritiku. Umjesto progresivnog oporezivanja za javne usluge, dobrotvorne donacije bogatih rezultirale su gubitkom milijardi dolara poreznih prihoda. “Woke” era bila je više o koristi za donatore nego o stvarnoj promjeni. Jacobine