Čelnica radne skupine za sastavljanje kurikuluma Jelena Modrić kazala je da je cilj uvođenje novog nastavnog predmeta Film, kao obveznog za osnovnu, a fakultativnog za srednju školu. Jedan od važnijih ciljeva kurikuluma je dječje filmsko stvaralaštvo. Ravnatelj HAVC-a Kristofer Marcich poručio je da je cilj ove konferencije svojim aktivnostima doprinijeti povezivanju aktivnosti civilnog društva i obrazovnog sustava. “Bitno je da djeca stvaraju i gledaju sa znanjem, da ne upijaju čime ih se ‘feeda‘, već da kritički promisle o tome što im se servira”, poručio je. “Svima uključenima u filmsko opismenjavanje mladih važno je ponajprije da djeca razviju kritičko mišljenje o sadržajima koje plasiraju masovni i novi – interaktivni – mediji kao što je internet. Svi su svjesni da budućnost hrvatskog filma ovisi o publici – onoj koja će filmove gledati i stvarati, i tako jačati naš kulturni identitet.” HRT, HAVC

Ako je popis lektira za srednje škole u Srbiji većim dijelom iznimno poticajan za odgoj novih čitatelja, o čemu svjedoče i naklade nekih ozbiljnih srpskih pisaca, poput Velikića i Basare, onda je hrvatski sušta suprotnost, koji kao da se vodio krilaticom iz Orwelova romana “1984”: “Neznanje je moć”. Odnosno, odgajanje lobotomiziranih generacija kojima je knjiga dosadna i nerazumljiva tlaka. Hrvatsko društvo pisaca konačnu verziju kurikuluma označilo je kao “kafkijansku noćnu moru”- Josip Mlakić za 24sata.

Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, otišla je u Finsku iz prve ruke vidjeti kako su tamošnji stručnjaci ondje proveli kurikulum. Na svom Facebooku objavila je niz statusa s fotografijama, vidno impresionirana viđenim.
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10218098978532921

Agencija za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavila je izvještaj o provedbi kurikuluma za strukovne škole koji su eksperimentalno uvedeni još 2012. godine. Provodili su se u 49 škola, a cilj je bio uskladiti znanja koja učenici usvajaju s potrebama poslodavaca i tržišta rada. Od iduće školske godine tako će učenici raditi po 19 novih kurikuluma iz 13 različitih područja – od poljoprivrede preko elektrotehnike do metalurgije jer će od tada njihovo provođenje biti obvezno. Dnevnik.hr

Rezultate istraživanja PISA svake godine prati i statističko modeliranje kojim istraživači izračunavaju koji će obrazovni sustav biti najuspješniji. Pokazalo se da su najuspješnije one zemlje koje ulažu u obrazovanje nastavnika i nastavničku profesiju čine selektivnom i prestižnom, koje su ulagale u najpotrebitije učenike, koje su upisivale djecu u visokokvalitetne predškole, koje podržavaju kulturu stalnog napredovanja i koje provode rigorozne i uniformne standarde u svim učionicama. S druge strane, manji razredi i ulaganje u opremu i tehnologiju (upravo ono što naši političari smatraju bitnim) nisu se pokazali kao plodonosna strategija, a mogu imati čak i negativan učinak.. NY Times

U naš obrazovni sustav infiltrirali su se izvanzemaljci kao u filmu Invasion of the Body Snatchers. Oni vjeruju u svoj mit da su glavna stvar u obrazovanju rezultati, no kurikulum utemeljen u rezultatima nikad nije imao veze s djecom, već s top-listama i natjecanjem među školama. Pravo obrazovanje ovara um, a ne zatvara ga, proširuje vidike, a ne utrpava ih u ishode učenja. No struja će se ponovno okrenuti, a promjene u obrazovanju uvijek se temelje na protivljenju dotadašnjoj normi, piše Guardian.

Projekt Znanost+: U zagrebačkoj Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga i riječkoj Gimnaziji Andrije Mohorovičića učenicima će ponuditi čak 15 novih kurikula u sklopu europskog projekta vrijednog 2,5 mil. kuna

“Bitna je ideja – želja za iskrenim poboljšanjem hrvatskog društva. Ideja nije dokaz nekakvog domoljublja kako to mnogi žele naglasiti. Domoljublje se dokazuje po tome što čovjek radi i kako to radi”, komentirao je voditelj reforme obrazovanja Boris Jokić gostujući na Nedjeljom u 2 [video_icon]. “Kao zaposlenik Instituta za društvena istraživanja primam plaću od 8.200 kuna, ali za vrijeme reforme nisam primio ni jednu kunu honorara. Odrekao sam se svih sredstava… “Ja nisam vjernik, ali po meni nema problema da je vjeronauk u školama. To je izborni predmet”, rekao je Jokić. A na pitanje da li će nastaviti rad usprkos napadima citirao je Rockyja Balbou “Nije važno koliko jako možeš udariti, nego koliko udaraca možeš otrpjeti i ići dalje”. Očekuje operativnu podršku vlasti u sljedećih tjedan dana. HRT

“Pokušali smo napraviti moderan pristup nastavi, pri čemu se sadržaji koje učenici uče u školi vremenski usklađuju među predmetima, ali i s razvojnom dobi učenika i primjenjivosti u stvarnom životu. U kurikularnim dokumentima daje se jači naglasak na istraživačku nastavu”, kažu autori novog kurikuluma, koji bi trebao biti objavljen za dva dana. Jedan od voditelja Boris Jokić uzore vidi u modernim kurikulumima Kanade, Novog Zelanda, Australije i nekih njemačkih saveznih država. Jutarnji