Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

Tekst analizira dugotrajnu ulogu CIA-e u Srednjoj i Južnoj Americi, od Hladnog rata do danas. Kroz svrgavanja vlada, psihološke operacije, potporu diktaturama i paravojnim skupinama, Washington je regiju tretirao kao vlastitu sigurnosnu zonu u skladu s Monroeovom doktrinom. Iako su intervencije opravdavane borbom protiv komunizma, droge ili terorizma, često su rezultirale političkom nestabilnošću, autoritarizmom i masovnim kršenjima ljudskih prava, ostavljajući duboke i trajne posljedice po demokraciju i povjerenje u SAD. tportal

Da će napad na Venezuelu biti Trumpov pokušaj skretanja pozornosti s briga na domaćem terenu bilo je jasno već neko vrijeme. Ni sam Trump se ne pokušava previše praviti da je ovdje riječ o drogama, jer da jest ne bi pomilovao predjednika Hondurasa koji je zbog sustava distribucije droge u SAD-u služio zatvorsku kaznu. I sam će svjesno ili nesvjesno priznati da je razlog napada na Venezuelu činjenica da je u pitanju zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu. Ako nas je povijest ičemu naučila po pitanju ovakvih akcija, onda je to da one samo dovode do destabilizacije regija, a Amerikanci se samo suočavaju s dodatnim troškovima i slanjem vojnika u opasnost. Ne samo da se na Sjedinjene Države kao jamca svjetske sigurnosti više ne može računati, već su upravo one postale glavnim krivcem za njezinu, sad već možda konačnu propast. Ako Trump može ignorirati međunarodno pravo i vlastite zakone, što spriječava bilo koju drugu velesilu da se posluži istim metodama i pokrene osvajačke pohode vodeći se njegovim primjerom. Ivan Laić za Ravno do dna

• Prema analizi BBC Verifyja, u akciji neviđenoj od Hladnog rata pogođeno je najmanje pet lokacija. Sve zajedno trajalo je oko dva sata, a uoči operacije isključena je struja u Caracasu. Nakon zračnih udara, u grad su ušle elitne postrojbe Delta Forcea, teško naoružane i opremljene čak i plinskim rezačima za probijanje čeličnih vrata. Prema Trumpovim riječima, Madurovo skrovište bilo je ‘prava vojna utvrda’. U pripremi akcije sudjelovali su američki špijuni, ali i ljudi unutar njegove vlade. Jutarnji, tportal
• Bijela kuća objavila snimke Madura s lisicama. Nejasno je što Trump planira dalje (Index)
• Tko su ključni akteri u borbi za vlast u Venezueli? Delcy Rodríguez – potpredsjednica te ministrica financija i nafte, zatim dobitnica Nobelove nagrade za mir María Machado i Edmundo González (Index)
• Sudbina Venecuele mogla bi uvelike odrediti kako će se pamtiti Trumpova vanjska politika – i kakvo će mjesto SAD zauzeti u svijetu koji sve manje prihvaća jednostavna rješenja silom (tportal)
• MAGA nakon Venezuele gleda prema Grenlandu. Danska poručila: Poštujte granice (Index)

Globalna proizvodnja kokaina dosegnula je rekordne razine, no glavne rute krijumčarenja u SAD uglavnom zaobilaze Venecuelu, pokazuju izvješća Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) i američke Agencije za suzbijanje droga (DEA). Većina grma koke, sirovine za kokain, uzgaja se u Kolumbiji, a slijede Peru i Bolivija. Izvješće također otkriva da su glavne krijumčarske rute prema SAD-u tijekom 2023. i 2024. godine vodile kroz Kolumbiju, Peru i Ekvador. Stručnjaci potvrđuju da se Venecuela koristi kao “tranzitni koridor” za dio kolumbijskog kokaina, ali uglavnom za pošiljke namijenjene Europi preko istočnih Kariba ili Brazilu. Index

• Nekoliko eksplozija odjeknulo je u subotu ujutro glavnim gradom Venecuele, a prema izvješćima CNN-a neki dijelovi Caracasa, u blizini velike vojne baze, ostali su bez struje. Predsjednik Nicolas Maduro proglasio je izvanredno stanje i osudio napade kao pokušaj SAD-a da preuzme naftu i minerale njegove zemlje (tportal)
• Sjedinjene Države već dugo optužuje Nicolása Madura da vodi međunarodnu organizaciju za trgovinu drogom, što Maduro poriče. Trump nije dao više detalja o tome kako je Maduro zarobljen ili gdje je odveden. Venecuelanska vlada još nije potvrdila vijest o zarobljavanju (Index)
• Izvori unutar venecuelanske oporbe rekli su za Sky News kako vjeruju da je zarobljavanje Nicolás Madura bio „dogovoreni odlazak“, a ne klasična vojna akcija (Jutarnji)
• Komentiraju na Forumu

Odnosi između dviju zemalja zategnuti su od 1999., kada je ljevičarski populist Hugo Chavez postao predsjednik Venecuele. Napetosti su se nastavile i nakon Chavezove smrti 2013. Kandidati na izborima koje je podržavao SAD nisu uspjeli srušiti Chavezovog nasljednika Nicolasa Madura, a 2019. su uveli sankcije, slične onima uvedenima Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji. SAD tvrdi da su zabrintui za nacionalnu sigurnost latinske Amerike, posebice se osvrnuvši na trgovinu drogom, no Maduro (i mnogi drugi) ističu kako je SAD najviše zainteresiran za njihove nemale količine naftne rezerve. Venecuela ima golemih 303 milijarde barela sirove nafte — što je otprilike petina svjetskih rezervi. DW

Predsjedniku Narodne skupštine i samoproglašenom predsjedniku Venecuele Juanu Guaidu policija je zapriječila ulaz u zgradu skupštine dok se njegov bivši suradnik, a odnedavno protivnik Luis Parra putem megafona proglasio novim predsjednikom. Guaido je snimljen kako se pokušao popeti preko ograde dok su ga specijalci u tome spriječavali. Oporba je ovaj čin prozvala ‘državnim udarom’, a predsjednik Nicolas Maduro ga je pozdravio.

UN: Iz Venecuele izbjeglo četiri milijuna ljudi (jedna Hrvatska) od 32 milijuna stanovnika (po popisu iz 2017.)

Venecuela je iz centralne banke podigla 8 tona zlata. Prodat će ih