Dora Kršul vrlo je sistematično razotkrila aferu na Geodetskom fakultetu i rezultate svoga istraživanja objavila na portalu Telegram. Premda je njezin posao uzorno izveden, s punom sviješću o tome da protiv sebe i protiv onoga što piše ima i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i cjelokupno hrvatsko pravosuđe, izazvala je zeusovski gnjev ministrice Nine Obuljen Koržinek, koja nije birala ni riječi ni kvalifikacije da obezvrijedi i ozloglasi novinarku i njezin rad. Postoje, naravno, sredstva kojima se u nas tradicionalno discipliniraju ili preodgajaju nepoćudni novinari i novinski istraživači. Dora Kršul je zasad osjetila jedno, možda najelementarnije i najbrutalnije: bila je izložena pravosudnom teroru. Borasova privatna tužba je, istina, zasad propala, ali mogla je vidjeti i na vlastitoj koži osjetiti kako su privatne tužbe pripadnika vladajuće elite ugrađene u sustav koji u najvećoj mjeri simulira pravdu i pravednost. Mediji s transparentnom vlasničkom strukturom, pogotovu ako su im vlasnici izvan Hrvatske, nešto su sigurnije utočište za novinare. Ali i na njih moguće je provoditi diskretni pritisak, pogotovu ako je cilj discipliniranje i preodgoj pojedinih novinara. Najefikasniji pritisak su ljubazne ponude za unapređenje slobodnih i neovisnih medija. No, ministrica kulture i medija još uvijek se, barem u odnosu na Telegram i u slučaju Dore Kršul, služi suprotnom, manje efikasnom strategijom. Miljenko Jergović za svoj blog.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.
Aktualni pravilnik iz, za ove prilike neprispodobivo daleke 1991., nedorečen je i ne prati brojne kurikularne promjene koje su se od tada dogodile. Daroviti učenici trebali bi imati i mogućnost rada s mentorom jedan na jedan u školi. Međutim, nikako nije regulirano kako se to uklapa u satnicu učitelja i nastavnika i kako im se to plaća. Da su svjesni da aktualni propisi ne pružaju optimalna rješenja za darovite učenike, priznaju u Ministarstvu obrazovanja. Za Telegram kažu da im je u narednom razdoblju jedan od ključnih ciljeva posvetiti se pružanju sustavne podrške darovitima. “U sklopu novog zakona o odgoju i obrazovanju, čija je izrada u tijeku i čije se donošenje planira u 2022. godini, ponudit će se jasniji okvir za rad s darovitim učenicima. Uskoro bi, paralelno s tim, trebao uslijediti i rad na novom pravilniku za darovite učenike”, poručuju. Piše Dora Kršul za Telegram
Od ignorancije seksualnog uznemiravanja, otkrića da je rektor promovirao u časno zvanje profesora s optužbom za uznemiravanje, preko otvorenih kritika o netransparentnom trošenju novca, još netransparentnijem zapošljavanju, rektorovom prekorednom cijepljenju, do kontroverznih smjena dekana i suspektnih ugovora o radu sveučilišnih seniora – sve ovo nije bilo dovoljno da rektor Boras izgubi podršku Sveučilišta u Zagrebu. Dora Kršul iz Telegrama pita se ima li takvo sveučilište budućnost.
Novinarka Telegrama koja pokriva obrazovanje opisala je i ilustrirala vrlo pedantno svoje iskustvo sa produženjem vozačke zbog nošenja naočala/leća i ispao je poduži članak zanimljiv za one koje ta odiseja čeka kao i ljubitelje Kafke, a može poslužiti i ministarstvu uprave da se zapita neka pitanja: Ponovno stoički zanemarujem sav besmisao u kojem se nalazim i odgovaram negativno, razmišljajući o svom kartonu koji liječnik ispred mene drži u svojim rukama; u njemu je, naime, uredno priložena friška potvrda moje obiteljske liječnice kojom garantira da ne bolujem od kroničnih ili psihičkih bolesti… Dora Kršul, Telegram
Telegram predstavlja Doru Kršul, novinarku portala Srednja.hr koja je dva tjedna radila veliku usporedbu nacrta Akcijskog plana za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Pronašla je velike razlike između Strategije i Akcijskog plana, analizu bila objavila protekli vikend na ovom sajtu (koji trenutno ne radi!), da bi ovaj tjedan Akcijski plan srušen i radit će se novi. Zahvaljujući, dakle, njoj!