Norveška nije turistička zemlja, “mala zemlja za veliki odmor”, nije zemlja “tisuće otoka”, premda je zemlja “tisuće fjordova”. Premda je norveški BDP (podaci iz 2021.) 482,2 milijarde dolara, naspram hrvatskih 68,96, u Norveškoj ne postoji nogometni klub s proračunom koji ima zagrebački Dinamo. Bjelosvjetski nogometaši svoje usluge uglavnom ne prodaju po Norveškoj. Nitko nikad nije čuo ni za norvešku vaterpolsku reprezentaciju. Općenito, Norveška bi trebala biti savršeno anonimna i beznačajna zemlja. A izgleda da nije. Norveška je mala zemlja, rekli smo da nema ni pet i pol milijuna stanovnika, a ipak, eto, u Norveškoj je šestoknjižje “Moja borba” prodano u pola milijuna primjeraka. Ali u tom podatku postoji jedna mračna tajna: Šveđani i Danci, Bože mi prosti!, knjige na norveškom čitaju kao da su im napisane na materinjem jeziku! Možda ne svi, možda ne uvijek, ali ipak dovoljno često da se Knausgaardova “Moja borba” prodala u pola milijuna primjeraka. Podsjeća li vas ovo na nešto? Miljenko Jergović za svoj blog.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Ponekad čujem da je Knausgard težak za čitanje. Kako? Pa nema lakših rečenica, tako je lako pratit njegovu radnju, skoro kao da čitaš neki omladinski, avanturistički roman. Jedino što je teško što on sve opisuje tako usporeno. Kao da čitaš neki uzbudljivi roman o tajnom agentu, ali s potankim opisima što taj agent radi preko dana. To je Knausgardov danak njegovom omiljenom piscu Jamesu Joyceu. Samo što je Knausgard puno čitkiji od Joycea. Ako izuzmemo Joyceovu prvu knjigu ‘Dublinci’. Ta knjiga također je itekako čitka, pisana lakonskim, gotovo carverovskim stilom, ali čovjek bez iskustva čitanja, imaginacije malo što će shvatiti u njoj. Možda je tako i s Knausgardom. Možda su ljudi danas toliko otupjeli da im se i Knausgardovo pisanje čini zahtjevnim. Nacional
Počeo sam tek tako pisati: istina, bez umjetnosti, bez pameti, stvarnost – kaže Karl Ove Knausgaard, norveški pisac koji je postao popularan zahvaljujući šest romana intrigantno naslovljenih ‘Moja borba’. Zbog detalja koje je u romanima otkrio o sebi i svojoj obitelji uslijedile su tužbe. Knausgaard je ciničan, njega živciraju potrebe njegove žene, čak i vlastita djeca, on je depresivan, pun sebe i to se ne boji priznati. Ravnododna.com…
Nijedno si dijete ne postavlja pitanje “što život čini vrijednim življenja?”. Djeci je život bjelodan. Djeca ne vide svijet, ne promatraju svijet, ne kontempliraju o njemu, ali su toliko duboko uronjena u svijet da ne razliku svijet od samih sebe, piše norveški autor Karl Ove Knausgaard svom još nerođenom djetetu i navodi što je to vrijedno življenja: jabuke, plastične vrećice, zubi, samoća, kreveti… Lijepo štivo.
“Čitatelji će ostati zatečeni Otokom dječaštva, trećom biografskom knjigom norveškog autora koji se zove Karl Ove Knausgaard, zato što on oštro prekida priču o ocu kojeg smo zavoljeli mrziti, njegovom braku koji je i čitateljima postavio ogledalo pod nos. U njoj, autor se vraća u svoje djetinjstvo, obilježeno divljim kontrastima između gorke, sasvim ‘odrasle’ patnje i veličanstvenih erupcija sreće koja izlazi iz njega kao krik. Dvije su konstante: strah od oca i osjećaj nepripadanja”, piše Maja Hrgović. Arteist
Od poljskog nobelovca Czeslawa Milosza, preko ‘Rimske novele’ Nijemca Josefa Winklera, do trenutno cijelom svijetu fascinantnog Karla Ovea Knausgaarda, ali i poljske autorice Dorote Maslowske, čiju nemilosrdnost ne može nadmašiti ni obožavani Norvežanin, tportal donosi ljetne preporuke za one koji godišnji koriste i kako bi bili u toku sa suvremenim vrhovima svjetske književnosti.