Na ušću rijeke Catatumbo u venezuelsko jezero Maracaibo odvija se jedinstveni meteorološki fenomen: gotovo neprekidno sijevanje munja. Tijekom 140–160 noći godišnje, po 9–10 sati dnevno, bljesne i do 28 munja u minuti, odnosno čak 233 po četvornom kilometru. Ovaj „ples svjetlosti“ povezan je s toplinom i vlagom nad jezerom, koje se sudaraju s planinskim lancima Anda, Perijá i Cordillera Mérida. Rezultat su snažne oluje s intenzivnim električnim pražnjenjem, najvećim zabilježenim na Zemlji. Green

Modro jezero nije obična vodena masa. To je krški ponor koji ovisi i o količini padalina, i o podzemnim tokovima, i o količini snijega u planinama iznad. Kad zimi nema dovoljno snijega, a proljeća i ljeta proteknu s vrlo malo kiše, ponor se ne puni dovoljno da održava razinu vode. Također, istraživanja pokazuju da je dno jezera postalo prohodniji put za odlazak vode – ono što je nekad zadržavalo vodu, danas je puno “rupa” kroz koje ona lakše odlazi. U posljednjih desetak godina takvi su ciklusi postali znatno češći. Tko želi, možda će moći otići na šetnju do dna jezera i promatrati jedinstveni prizor, no ne zadugo – najavljene su oborine. Radio Imotski, Index

U Soblincu, na istoku Zagreba, predstavljena je ideja o novom rekreacijskom parku uz Soblinečka jezera, koja čine četiri umjetna bajera. Gradonačelnik Tomašević najavio je izradu Studije i Urbanističkog plana uređenja, dok su učenici OŠ Ivana Granđe osmislili imena jezera: Žabac, Barić, Prigorsko jezero i Bajerovac. Manifestaciji je prisustvovalo više od 500 Sesvećana, uz glazbene nastupe, domaće vino i kestene. Udruga Zelene i Plave Sesvete poziva na zaštitu i očuvanje jezera te aktivno uključivanje građana u planiranje sadržaja, čime bi Soblinec postao pravi gradski dragulj. Jutarnji

Nalazi se na sjeveru Hrvatske, na rijeci Dravi, u neposrednoj blizini grada Preloga. Sa svojih 17,1 kilometara četvornih ne samo da je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj, nego je i drugo najveće jezero u Hrvatskoj općenito, nakon Vranskog jezera. Na Dubravskom jezeru je 1989. godine izgrađena Hidroelektrana Dubrava, a jezeru ‘gravitira’ niz mjesta i naselja, među kojima se ipak posebno ističe grad Prelog. Ipak, jezero je ime dobilo po obližnjem selu Donja Dubrava, na rubu Međimurja. Putni kofer

Genius

demilked.original
https://t.co/fajWGbecCu

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) August 24, 2025

Goran Šafarek, istaknuti hrvatski biolog snimio je novi video u kojem roni u jednom jezeru na sjeveru Hrvatske – Gabajevoj Gredi nedaleko Koprivnice. U videu možete vidjeti potopljena stabla, bliski susret​ sa somom i… potragu za izgubljenim blagom – opisuje. Klikaj

Tamo skoro svake godine cvjetaju alge, no 2024. godine algi je bilo neobično mnogo, piše Daily Mail. Slike je napravio NASA-in satelit Landsat 9, a pripadnici plemena Paiute koji žive u tom području, kazali su da su glavni razlog neobične pojave izrazito visoke razine alge Nodularia spumigena. Radi se o vrsti cijanobakterije – poznate kao i plavo-zelena alga – koju se obično može naći u toplim, bočatim vodama i odgovorne su za zelenkast odsjaj vode koji se pojavljuje svake godine. Iako mogu izgledati lijepo, te alge mogu otpuštati opasne toksine poput mikrocistina koji iritira kožu i može prouzročiti oštećenje jetre i bubrega ako se progutaju. Jutarnji

Mnoga su istraživanja pokazala da je kupanje u termalnim vodama korisno za cirkulaciju krvi, kožu, ali i za ublažavanje stresa i boli zbog prisutnosti minerala kao što su kalcij, magnezij, cink… Hrvatska je bogata termalnim izvorima i na mnogima su sagrađena lječilišta i odmarališta. U našem susjedstvu, samo sat vremena vožnje od Zagreba, u slovenskoj Dolenjskoj nedaleko od Novog Mesta, nalazi se prirodni bazen termalne vode Klevevž koji je, vjerovali ili ne, besplatan. Lokalno stanovništvo ondje je uredilo kupalište, a posjetitelji uživaju njegove blagodati cijele godine. Green

Uz sve mjere sigurnosti izvršena je kontrolirana detonacija minsko-eksplozivnih sredstava (jedna ručna bomba i dvije mine) koju su obavili policijski službenici protueksplozijske ronilačke grupe Interventne jedinice policije PU koprivničko-križevačke uz prisustvo voditelja za protueksplozijsko ronjenje u Zapovjedništvu za intervencije, kažu iz policije. Ovom prilikom podsjećaju građane kako oružje i eksplozivne naprave mogu dobrovoljno predati policiji bez kazni, a usput apeliraju da ih nikako ne bacaju u naše rijeke i jezera. Pogledajte kako je izgledala i sama detonacija.

Hrvatske vode dobile su na upravljanje jezero smješteno ispod dvorca Trakošćan 1995. godine, a prije toga bilo je dio muzejskog kompleksa. U tom javnom poduzeću tek su 2021. godine odlučili isprazniti jezero i očistiti ga od mulja, koji mu je smanjio dubinu na svega jedan metar. Iz jezera su do tada nestale brojne biljne vrste, poput lopoča, te je procijenjeno kako je vrijeme da se ono uredi. Nakon dvije i pol godine i troška od najmanje dva i pol milijuna eura, jezera još nema, a ne može se ni sa sigurnošću reći kada će se dvorac Trakošćan vratiti u svoj prepoznatljivi krajobraz. Zanimljivo je kako su nekadašnji vlasnici, feudalci Draškovići, jezero čistili svake godine ili svake dvije, uz pomoć tački i lopata, dok izvođačima s bagerima i mehanizacijom koje je angažiralo javno poduzeće Hrvatske vode za to treba više godina. U muzeju Dvor Trakošćan kažu da nadležnost i odgovornost nad nestalim jezerom leži na Hrvatskim vodama. Index