Energetski analitičar Davor Štern smatra da je preuzimanje NIS-a od strane MOL-a praktički dogovoreno te da to slabi poziciju Hrvatske. Žali zbog propuštene prilike iz kasnih devedesetih kada je INA mogla ući u strateško spajanje s MOL-om. Upozorava da MOL nije ispoštovao obveze modernizacije rafinerija, što je dovelo do gašenja Siska i dugotrajne obnove Rijeke. Sudbina riječke rafinerije i Janafa, kaže, ovisi o odlučnosti Hrvatske da osigura dugoročni rad i energetsku sigurnost. N1

“Očito da se gubi kontrola i da je tu otvoreno lovište. To nije samo u plinu, to se može događati u derivatima. Ima povlašteni kupaca, maloprodaje, veleprodaje. Ovo je užasno što se dogodilo, ali da se tu stane na loptu i napravi duboka analiza onoga što se događa s drugim ugovorima u INA-i, što se događa s kupovinom i prodajom nafte u Mađarsku, nikad nismo čuli cijenu po kojoj je ta nafta prodana. Ima puno pitanja koje traže odgovore. Nadam se da će sveobuhvatna revizija koja se najavljuje dati odgovor na pitanje”, smatra Štern. Tportal

Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara. Oni formalno imaju 49,1 posto dionica, ali vjerujem da imaju i određeni broj dionica na skrbničkim računima, nažalost u Hrvatskoj još uvijek dopuštenima. Ako se ispostavi da imaju više od 50 posto, otpada velik dio vraćanja upravljanja Inom u hrvatske ruke. Jer MOL tad ima pravo upravljati Inom na način na koji to sad radi. Postupak pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom mogao bi trajati jako dugo. Kad se tog uhvate pravnici, bit će rašomon. Cijela priča je komplicirana. Nadam se da Vlada ima instrumente i mehanizme koje može pokrenuti da se sve to raščisti, upozorava Štern. T-portal…

Naftni stručnjak Davor Štern komentirao je pad cijene barela nafte ispod nula dolara gdje proizvođači plaćaju kupcima da odvezu naftu jer je nemaju gdje skladištiti (u SAD-u, u Europi je nafta 26 dolara), a i tankeri su poskupjeli – cijena dnevnog najma je porasla s 16 tisuća dolara na 400 tisuća dolara. Kaže Štern, što se budućeg kretanja nafte tiče, da “prvi put nemam pojma” što će biti. Objašnjava i kako se ne može samo tako zatvoriti bušotinu jer će se ona prirodni začepiti, a remont i ponovno pokretanje su strašno skupi.

Mi imamo ogromne devizne pričuve koje ne služe ničemu. Stoje tamo, a mi u okviru EU nemamo obveze to držati – kaže Štern. Pad cijene nafte mu se ne sviđa – za gospodarstvo će niža cijena biti dobra, za državu ne, ali nakon što prođe cjenovna bonaca, doći će do velikog skoka.

MOL je u Hrvatskoj Inu pretvorio u svoju firmu kćer, iz nje su izvukli sve ono što im je trebalo i što im treba. Onaj tko bi danas kupio Inu, kupio bi lanac benzinskih postaja od kojih nisu sve profitabilne, jednu rafineriju čija se modernizacija odgađa godinama, jednu rafineriju koja je zaustavljena, padajuće rezerve i proizvodnju – kaže Davor Štern u intervjuu Novom listu.

Vlada je jako kontradiktorna, jer s jedne strane preko dvije godine najavljuje otkup MOL-ovih dionica u Ini, a s druge strane izmjenama Zakona o privatizaciji Ine MOL-u omogućava da dokraja u Ini legalizira svoju poziciju i način upravljanja – kaže bivši Inin šef Davor Štern. T-Portal…

Uprava Ine bila je samo formalna jer je sve odluke donosio odbor izvršnih direktora. MOL je imao 44 posto vlasništva, a praktički je donosio sve odluke, pri čemu se nije vodilo računa o interesima Ine – rekao je bivši šef Nadzornog odbora Ine Davor Štern na suđenju Sanaderu za primanje mita od Mola kako bi im i formalno prepustio upravljačka prava. Inače, sutkinja je izgrdila Sanaderove odvjetnike zbog odugovlačenja: “Zbog išijasa i viroza neću dozvoliti odgode rasprava… Zastara u ovom predmetu je brzo, a vi ste popis rasprava dobili još u 11 mjesecu lani”. 24 sata…

INA i HEP iskazali su interes za kupovinom 520 milijuna kubika plina godišnje iz LNG terminala kojeg država želi graditi kod Omišlja. Minimum za isplativost terminala je 1,5 milijardi kubika, a puni kapacitet 2,6 milijardi. Bivši direktor INA-e Davor Štern ocjenjuje da “vlada ima pravo donijeti odluku o subvenciji plinskog terminala, ali će to na kraju opet platiti potrošači”. Energetski stručnjak Igor Dekanić kaže da proizvodnja domaćeg plina u Hrvatskoj drastično pada – prije dvije godine Hrvatska je podmirivala iz vlastitih plinskih polja 60 posto potreba, sada 40 posto. Deutsche Welle…

“Dugoročni interes Amerike je držati Europu u uvjerenju da je ugrožena od Rusije, što povećava cijenu američkih sigurnosnih jamstava, a sigurnost je najveći američki izvozni proizvod U različitim sankcijama Amerika pokušava prisiliti europske zemlje da kupuju američki skuplji ukapljeni plin, a ne ruski prirodni plin” rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi u emisiji ‘Otvoreno’ koja je tematizirala hrvatsko-europsko-ruske odnose. “Mi smo malo tržište i ono što Rusi od nas uvijek očekuju i govore je da mi pokažemo interes i napravimo prvi korak”, smatra pak prof. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija (snimka emisije). HRT