Na sindikalnoj sceni ovu su godinu obilježili neuspješni pregovori o osnovici plaća u javnim i državnim službama, niz štrajkova i otvoreni sukob Vlade i sindikata. Obrazovni sindikati optužuju Vladu za prekid socijalnog dijaloga i faktično ukidanje kolektivnog pregovaranja, dok Vlada tvrdi da za veća povećanja nema novca. Štrajkali su i radnici Fortenove, vatrogasci te zaposlenici hitne pomoći. Najavljene su i izmjene Zakona o radu radi transparentnosti plaća i regulacije platformskog rada. N1

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

Od 2026. minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050 eura bruto, s planom rasta do 1.250 eura u roku tri godine. HUP upozorava da prebrzi rast plaća prijeti radnim mjestima i konkurentnosti, dok sindikati traže još veće povećanje. Vlada nudi tromjesečne subvencije poslodavcima, ali analitičar Novotny ističe da bi fokus trebao biti na povećanju produktivnosti i modernizaciji gospodarstva, jer tržište plaća nije jednako diljem zemlje. tportal

Prema njihovim riječima, prosječni životni standard građana je ispod pristojne razine, dok je visoka inflacija pojela rast plaća. Ističe se da samo najam primjerenog stana u Zagrebu pojede cijelu minimalnu plaću. Sindikati planiraju jačati pregovore kako bi poboljšali plaće, posebno u sektorima poput ugostiteljstva i graditeljstva. Očekuje se borba za bolje uvjete rada i pravednije plaće u narednim kolektivnim pregovorima. (Poslovni dnevnik)

Ne budu li parlamentarni izbori poremetili započeti proces, sindikati bi ove godine, nakon tri desetljeća borbe koju vode s državom, trebali dobiti u vlasništvo veliku nekretninsku imovinu. Sindikatima se u ovom prijedlogu prenosi 34 nekretnine, od kojih neke sindikati već sada koriste i u kojima su njihovi službeni prostori, no ima tu i atraktivnih vila i parcela na vrhunskim lokacijama na obali. Na popisu su Radnički dom u Zaagrebu, zgrada u Bauerovoj i ulici Šandora Brešćenskog u Zagrebu, vila u Omišlju, kuća sa šumom u Iki na Kvarneru, zgrada Školskog muzeja preko puta HNK u Zagrebu, Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici, zgrada Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj i druge… Imovinom bi trebao upravljati Sindikalni fond, no model se još uvijek brusi. Poslovni

Novi kolektivni ugovor zaposlenih u javnom sektoru na stolu je te teku pregovori o njegovim stavkama između vlade i sindikata, a novosti su da će se odustati od božićnica te tražiti umjesto toga isplatu trinaeste plaće u prosincu. Opravdanje za takav zahtjev sindikati nalaze u europskim praksama, a navode kao primjer Austriju koja isplaćuje i četrnaestu plaću. Pregovarat će se također o osnovici te bi sindikati mogli tražiti da ona prati kretanje plaća u realnom sektoru. Trenutačno je prosječna plaća u osnovnim školama 7800 kn, a u srednjim školama 8000 kn. Poslovni dnevnik

Sve izjave sindikata u javnom sektoru u zadnjih nekoliko tjedana imaju isti ton – ne smijete nam smanjiti plaće jer to dovodi do smanjenja potrošnje i potražnje, pa prema tome, i do većeg smanjenja BDP-a u odnosu na situaciju da nam se zadrži sadašnja razina plaća, pa i do veće nezaposlenosti u privatnom sektoru. Po njima, svako održanje plaća u javnom sektoru je dobrodošlo, bez obzira na ekonomske/društvene uvjete, jer to dovodi do povećanja potrošnje, rasta BDP-a i rasta općeg blagostanja. Ništa nije neistinitije od ovih izjava sindikata! – piše Hrvoje Zgombić, porezni savjetnik, sudski vještak i ovlašteni revizor, u autorskom tekstu za Index.

Slušajući sindikate javnog sektora nećemo čuti da bi se plaće produktivnih djelatnika mogle povećati ako bi se sustav riješio neproduktivnih dijelova ili tako da se negdje drugdje postignu uštede. “Zavjet šutnje i moralni priziv klasične su tehnike političke komunikacije koje imaju za cilj stvoriti osjećaj krivnje kod svakoga čije je mišljenje drugačije od zahtjeva prema državnom proračunu”, piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Sindikati bijesni na Plenkovića jer je državnim službenicima digao plaće, a javnom sektoru još nije