Kretanje je nekad bilo biološka nužnost, a danas zahtijeva svjesnu odluku, ističe prof. Goran Marković. Sjedeći način života smanjio je unutarnju potrebu za pokretom, a kućanski poslovi ili rad u vrtu ne mogu zamijeniti raznovrsnu tjelovježbu. Repetitivni fizički rad često šteti tijelu više nego koristi. Ključ je u kvaliteti i raznolikosti pokreta, a za svakodnevno razgibavanje nisu nužne teretane – već nekoliko minuta jednostavnih vježbi kod kuće može održati zdravlje i ravnotežu. Kod Dr. Becka za HRT

Jedna od deset preuranjenih smrti mogla bi se spriječiti kada bismo svi prakticirali samo 75 minuta tjedne tjelesne aktivnosti. Potvrdili su to istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu koji su analizirali povezanost između tjelesne aktivnosti i rizika od bolesti srca, raka i rane smrti. Riječ je o minutaži koju preporučuje i NHS, odnosno britanska nacionalna zdravstvena zaštita. Bolesti srca i moždani udar vodeći su uzrok smrti u svijetu, odgovorni su za 17,9 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u 2019., dok su karcinomi bili odgovorni za 9,6 milijuna smrtnih slučajeva u 2017. Studija je pokazala – te se bolesti mogu prevenirati hodanjem, a to je minimalno 11 minuta dnevno Green

Iako se pivo često doživljava kao zaslužena nagrada nakon fizičkog napora, ono ne može zamijeniti izotonične napitke u svrhu oporavka. Stručnjaci objašnjavaju da pivo sadrži vodu, ugljikohidrate i elektrolite, ali u manjim količinama nego izotonici. Štoviše, alkohol djeluje diuretički, potiče gubitak tekućine i usporava oporavak mišića. S druge strane, izotonični napitci imaju optimalan omjer elektrolita i ugljikohidrata koji omogućavaju bržu rehidraciju i obnovu mišićnog glikogena.

Bezalkoholno pivo može imati neke prednosti zbog polifenola, ali ni ono ne nadmašuje specijalizirane sportske napitke. Zaključak? Pivo može biti dio društvenog opuštanja nakon treninga, ali za pravi oporavak bolje je prvo posegnuti za izotoničnim napitkom – ili barem vodom. Agroklub

Ako navršavate 40 godina i volite nešto od ovog ili sve: pušenje, prekomjerni unos alkohola ili opioidne preparate, postoje veliki izgledi da nećete doživjeti osam ili devet desetljeća. To možda i nije vijest, ali dugoročna studija koja je obuhvatila gotovo 720.000 američkih vojnih veterana pokazala je koje su loše životne navike – najgore, barem među bivšim vojnicima. Samoća, brza hrana, loš san i pretjerani stres su se u nekim slučajevima pokazali gotovo podjednako loši kao pušenje ili opioidi za svakoga tko bi želio doživjeti punu starost. Pušači, ovisnici o opioidima i oni koji se jedva bave tjelovježbom imali su 30-45 posto veći rizik od smrti, a oni koji se vole napiti, loše jedu, nedovoljno spavaju ili su pod velikim stresom imali su 20 posto veći rizik od smrti. Zasad je od svega toga samoća najmanje rizična, iako ne i bezopasna. Klikaj

Plivanje pruža niz dobrobiti kao što su poboljšana kardiovaskularna i respiratorna kondicija, poboljšana mišićna snaga i izdržljivost, poboljšana tjelesna masa, manji je rizik od traumatskih ozljeda koje se javljaju tijekom aktivnosti s velikim opterećenjem te poboljšano mentalno zdravlje. Dodatna prednost je dostupnost ljudima svih dobi i onima s fizičkim ograničenjima, a možda najveći benefit je zdravlje srca. Voda stvara otpor kod kretanja u njoj, što pokreće mišiće i jača gotovo cijeli muskuloskeletalni sustav. Dodatan plus je što se u vodi ne znoji. National Geographic

Najnovija studija donosi zanimljive spoznaje o vremenu vježbanja i njegovom utjecaju na zdravlje. Istraživanje je pokazalo da večernje vježbanje može smanjiti rizik od rane smrti za čak 61 posto. Prateći 30.000 ljudi tijekom osam godina, istraživači su zaključili da čak i kod pretilih osoba, večernja tjelovježba pokazuje najbolje rezultate u smanjenju rizika od srčanih bolesti i prerane smrti. Jutarnje i poslijepodnevne aktivnosti također su korisne, ali ne u istoj mjeri kao večernje vježbe. (N1)

U prosjeku smo tijekom protekla dva tjedna unijeli oko 6 tisuća kalorija više i dobili najmanje pola kile. Zato je sada najbitnije povećati kretanje. Preporučuje se dva puta tjedno otprilike rad na snazi kao jednoj od najbitnijih motoričkih sposobnosti. Predlažemo rad i u aerobnoj zoni kako bi pojačali kardiorespiratorne kapacitete. Naglasak je na dobru hidraciju. To znači jesti više jušnog i fermentiranog – salate od kiselog kupusa, kisele repe… Ne moramo nužno praviti određene sokove i slijediti protokole, ali naglasak mora biti na biljnim namirnicama, preporučuje nutricionist Nenad Bratković. HRT

Vježbanje je zdravo i to je stara poznata stvar. No, novije istraživanje je otkrilo kako je kod onih koji redovito vježbaju veći hipokampus – dio mozga zadužen za učenje i pamćenje. Pritom nije važno kako i koliko vježbate, sve dok se krećete. Molekule koje proizvode mišići u pokretu mogu utjecati na strukturu i zdravlje mozga. Dosad se mislilo da je um taj koji kontrolira tijelo, kojemu organizam šalje povratne informacije. No, sada su znanstvenici skloniji razmišljanju kako mora postojati interakcija ta dva sistema. Povoljno utječe na mentalno zdravlje, u svakom slučaju. National Geographic

Vrtlarenje je, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), vježba umjerena intenziteta, a ako tjedno u vrtu provedete barem 2,5 sata, može smanjiti rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, osteoporoze, bolesti srca, moždanog udara, depresije, raka debelog crijeva i prijevremene smrti. Ljudi koji imaju svoj vrt i brinu se o biljkama, vjerojatno vježbaju 40 do 50 minuta dulje od onih koji kao svoju umjerenu aktivnost odaberu šetanju ili bicikliranje. Green