Naši stari su se pred Uskrs strogo držali pravila ne jedenja mesa, osim nedjeljom, i obaveznog posta petkom tijekom korizme. Tada se pazilo i da se u jelu “ne zabili”, odnosno nisu se jeli mlijeko i mliječni proizvodi, mast niti jaja. U Slavoniji je običaj taj dan praviti varivo od špinata, a u Labinštini se za večeru jelo zelje (kupus) jer se smatralo da je baš to Isus jeo sa svojim učenicima na posljednjoj večeri. Ondje se on stoga naziva i zeljavi četvrtak. I u drugim krajevima su se pripremala povrtna jela jer je ovo doba u godini kada ima mladoga špinata, blitve, raštike, poriluka, luka, ali i samoniklog bilja poput koprive, štavelja, maslačka, srijemuša. Veliki petak obilježava cjelodnevni post, a najčešće se prvi puta jelo tek predvečer. Agroklub
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub
Šveđani prakticiraju jedan dobar običaj koji se zove fika. Radi se o pauzi za kavu uz pužiće s cimetom (kanelbullar), čokoladne loptice u kokosu (chokladboll) te poslastice s marcipanom (semlor) ili neki drugi kolač. Taj je ritual zapravo vrijeme za opuštanje i zbližavanje s prijateljima, navika koja tjera da zastanemo, sjednemo, osvijestimo trenutak i pod utjecajem šećera krenemo u nove radne pobjede. Pun kufer, The Globe and Mail
Meksikanci se od 31. listopada do 2. studenog prisjećaju svojih mrtvih, no to nije tužna prigoda već slavlje života onih koji su preminuli. Uoči tog dana u kući se pravi oltar prepun hrane (lubanja od šećera je posebna tradicija) i osobnih stvari pokojnika, jer se vjeruje da se njihove duše tog dana vraćaju provesti vrijeme sa živima. Stoga se od groblja do kuće ostavlja trag od ružinih latica. Održava se i parada čiji sudionici crtaju lubanje na licima. UNESCO je zaštitio svečanost. Pun kufer
Lapot je stravični običaj koji se navodno prakticirao u Srbiji do kraja 19. stoljeća, ubijanje staraca koji više nisu mogli raditi te su bili teret obitelji. Nedeljnik podsjeća na tu praksu potresnim tekstom: “Zbogom, kućo! S ove dve ruke sam te napravio. Dobro da mi služiš sinu, pa ako bog da i njega da ispratiš na lapot! Boli li smrt? Mora da boli da onolika močuga probije teme i prospe mozak po pogači”… Na YouTube postoji i dokumentarac o lapotu.
Diljem Europe narodi obilježavaju Božić na različite i često čudne načine – neki od njih zapravo su dio poganske tradicije, na koju je u nekom trenutku nalijepljeno kršćanstvo: tako u Švedskoj darove nosi julbocken – božićna koza, koja se pali (vidi krijesovi), dok u Njemačkoj zločestoj djeci dolazi Knecht Ruprecht, a u Austriji (i kod nas) Krampus. Nizozemci pak imaju Crnog Petra, danas politički nekorektnu figuru proizašlu iz nizozemske kolonijalističke prošlosti. U Rumunjskoj kolju najveću svinju u selu, u Španjolskoj djecu daruje “Tió de Nadal” – cjepanica koja slatkiše pokaka. Vice
Ihaj kakve moderne žene – argentinske bake i majke poklanjaju ženama iz svoje obitelji ružičasto donje rublje koje se nosi za Novu godinu i privlači ljubav
Kao i u mnogim kulturama, vjenčanje je u Gruziji velik događaj popraćen brojnim veselim običajima. Važan dio svadbe je supra, obilna gozba u kojoj se jede khachapuri i sulguni te pije dosta vina uz povike Gaumarjos! (Živjeli!). Posebna čast je biti tamada – onaj koji drži zdravicu. Zabavan, duži tekst o običajima i veselim ljudima piše Lucky Peach.
Guardian otkriva zanimljivu priču o posljednjoj virdžini Stani Cerović i njenom neobičnom usudu. Riječ je o balkanskom običaju da se u obiteljima bez muškog nasljednika jedna kćerka zvjetuje na celibat i počinje oblačiti u muškaraca, zapravo po svemu postaje muškarac, mora brinuti za majku i sestre i nasljeđuje obiteljsko bogatstvo. Običaj je inspirirao knjigu, a lani je snimljen i film.
Svaka zemlja ima svoje posebnosti uključujući i običaje ponašanja. Business Insider izdvojio je neke i savjetovao svoje čitatelje kako se (ne) ponašati u 15 zemalja. Primjerice, u Čileu nije preporučljivo jesti rukama, u Francuskoj pričati o novcu, u Indiji poljubiti ženu, u Singapuru hraniti ptice, a u Japanu davati napojnice. Što se tiče Hrvatske, samo se jedna našla na popisu, a ona glasi: “Nemojte dizati tri prsta u zrak jer će vas zamijeniti sa srpskim nacionalistom”. Večernji