Američke državne obveze su u 2022. dosegle rekordnih 172 trilijuna dolara, što je nevjerojatnih 515,659 dolara po stanovniku. No, ono što je još luđe od toga, je činjenica da američki trgovinski viškovi od 1970. godine iznose 707 milijardi dolara ili 2,122 dolara po Amerikancu. Dakle, ovim tempom – pod (nemogućim) uvjetom dodatnog nezaduživanja, uz napomenu da taj dug eksponencijalno ubrzava – bi svakom građaninu SAD-a trebalo 245 godina da vrati svoje dugove. I sad, logično se zapitati: Kako Amerika već odavno nije bankrotirala? Sedamdesetih godina 20. stoljeća počela je, kako se nedvosmisleno izrazio legendarni predsjednik FED-a Paul Volcker, “kontrolirana dezintegracija svjetske ekonomije”. Američka se ekonomska politika okrenula za 180 stupnjeva: umjesto da pokuša reducirati svoj dvostruki (trgovinski i proračunski) deficit, američki politički vrh je odlučio da će ga i dalje povećavati. Tko će to financirati? Ostatak svijeta! Kako? Stalnim transferom kapitala iz zemalja s viškom u SAD! Slobodna
https://twitter.com/KimDotcom/status/1576203052046254080
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Agencija Fitch upozorila je da bi mogla sniziti rejtinge američkih banaka Fannie Mae i Freddie Mac, signalizirajući dramatično kratki rok za dogovor o podizanju limita američkog duga koji je već otvorio pitanje o rejtingu SAD-a. Riječ je o bankama koje je osnovao Kongres, a fokusirane su na otkup hipotekarnih kredita na sekundarnom tržištu. Fitch je signalizirao da bi mogao sniziti rejting SAD-a ‘AAA’ ako Bijela kuća i Kongres ubrzo ne postignu dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutno iznosi 31,4 bilijuna dolara. Rejting bi mogao biti snižen ako Washington na vrijeme ne podigne limit zaduživanja ili ga ne suspendira, naglasili su. Tportal
Kada netko tako utjecajan kao što je Elon Musk izjavi da će SAD kad-tad morati platiti svoj dug, točnije da je, ‘s obzirom na federalne rashode, pitanje kada ćemo, a ne hoćemo li bankrotirati‘ onda je jasno da stvar koja do jučer nije bila zamislivom postaje itekako dramatičnom. Jer, Amerika se (opet) suočava s probijanjem gornje letvice dopuštene zaduženosti (ta je granica posljednji put zbog pandemije revidirana 2021.). Ako američki Kongres ne obustavi ili ne poveća limit, rizik od insolventnosti postaje stvarnost. Došlo bi do nagloga skoka kamatnih stopa i svjetska bi ekonomija ušla u duboku recesiju. Vrijednost bi dolara drastično pala, a time i vrijednost oko 60 posto od 12 bilijuna dolara deviznih rezervi svih središnjih banaka u svijetu. Svjetsko bi se financijsko tržište dodatno fragmentiralo, uz već postojeće geopolitičke trzavice, pa bi i to pridonijelo dugoročnom usporavanju svjetske ekonomije. Lider