U radionici Zelene akcije u središtu Zagreba u kutu rastu gljive bukovače i to ne na zemlji, već na starom kartonu. One se beru i spremaju za večeru nakon Biciklopopravljaone kada volonteri i volonterke pomažu građanima popravljati bicikle. U dvorištu pak, na mobilnom samonavodnjavajućem kontejneru za urbano vrtlarstvo uskoro će izrasti prvo ovogodišnje povrće, salata, luk, rotkvica i blitva. Ostaci od ovih obroka neće završiti u smeću, već u rotacijskom komposteru u kojem će se razgraditi i postati zemlja za vrt. Ovo su neka od jednostavnih tehnoloških rješenja koja predstavljaju primjer kako bi cirkularna ekonomija lako mogla funkcionirati. H-alter
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Hrvatske tvrtke Premifab, EcoCortec i DOK-ING uspješno dokazuju da otpad nije kraj, već početak. Premifab reciklira otapala, smanjuje emisije CO₂ i planira proizvodnju bioetanola. EcoCortec iz Belog Manastira reciklira plastične folije, koristi solarnu energiju i smanjuje otpad na 0,01%. DOK-ING čak pretvara mulj iz otpadnih voda u zeleni vodik. Ove inovativne kompanije pokazuju da kružna ekonomija nije samo ekološki, već i ekonomski isplativa – jer kad pametni rade, otpad postaje vrijednost, a ne problem. Lider
Cirkularna ekonomija je stoljećima posvuda u svijetu bila zapravo najnormalnija stvar. Sve se koristilo što je moguće duže, ništa se nije samo tako bacalo. Ali to se promijenilo u posljednjih otprilike 150 godina, otkako je počela ekspandirati industrijska proizvodnja. U brojnim zemljama arhitekti sve više koriste održive građevinske materijale, one stvari koje se može proizvesti u okruženju u kojem rade. Tako se primjerice sve više gradi s drvetom umjesto klimatski štetnoga cementa. Građevine se tako može koristiti na duži rok, a može ih se i sanirati – umjesto da ih se (s)ruši. Recikliranje je jednostavnije ako konzumenti paze na to da odvajaju otpad. A tko prilikom kupovine pazi na to da bira one proizvode koji traju duže – tom odlukom proizvodi na koncu i manje otpada. Visokokvalitetna jakna od vune ili pamuka može biti skuplja od jakne od plastike. Ali zato ona traje duže i lakše se može zakrpati. DW
BBC piše o novoj izložbi Never Finished koja pokazuje kako se koncept cirkularne ekonomije – ponovnog korištenja stvari – može primijeniti na predmete koje svakodnevno koristimo. Riječ je o idejama tvrtke Ideo i zasad tih proizvoda nema na tržištu, kao naprimjer elektroničkih uređaja s ugrađenim čipom koji bilježi koliko često je uređaj korišten, a ako ga se slabo koristi sam uređaj traži od vlasnika dopuštenje za prodaju te se sam i izlista na aukcijskoj platformi. Ovime bi ljudi kupovali samo ono što zaista trebaju. Druga ideja su tenisice za trčanje koje se, nakon što ih se iznosi, vraća u tvornicu, razdvaja na dijelove i printa nove tenisice koristeći materijale iz starih…