U emisiji “Nedjeljom u dva” o tome su govorili Ivan Hilje, poznatiji pod umjetničkim imenom Hiljson Mandela, i Baks, pravog imena Bartol Stepanić. Pričamo o glazbenom podžanru koji je nastao iz hip hopa na jugu SAD-a i značajno je drugačiji nego sve što ljudi danas misle. On je trap, zamka. Priča o stvarima s kojima su se ljudi suočavali i izvorno je dosta materijalistički nastrojen. Priča se o skupim autima, novcu, bijegu iz siromaštva. Ako gledamo kao glazbu to je malo jači i simplificiraniji rap s nabrijanijom uličnom notom. Tematski prevladava materijalizam, što je potaknuto snovima o brzom bogaćenju u jeku siromaštva. U trap pjesmama često se spominje i mizoginija – ponižavanje žena, što je odraz hiperseksualiziranog pogleda na svijet. HRT… imate priliku i vi dati svoj komentar na Forumu

Hiljson Mandela za VIDA art: Je li trap novi punk?

“U zadnjih desetak godina, publika se na neki način koncertno odgojila, a rap i trap nisu više predmet podsmijeha nego dominantan žanr kod mladih. Festivali poput “Drito” franšize, gdje tisuće ljudi “radi šutke” na rap glazbu su nezamislivi u doba kad sam ja počinjao nastupati s Dječacima”, objasnio je Vojko koji tvrdi da se scena razvija “u pravom smjeru”. “Ja se držim teorije da je situacija itekako dobra s obzirom koliko nas ima i koliko mladih iseljava iz države na mjesečnoj bazi. Granice između država još postoje, ali je internet izbrisao sve granice u glazbenom smislu. Normalno je da će ljudi klikati na stvari koje nisu iz Hrvatske”, dodao je. Jutarnji

Upravo bismo pojam propusnosti mogli izdvojiti kao jednu od ključnih riječi koje na najširem planu definiraju trap zvuk. Moguće ga je uspješno kombinirati s countryjem, kpopom ili soulom; s alžirskim, južnjačkim trubačkim ili pak pop-folk melosom. Pa ipak, stilsko-izvedbene i produkcijske značajke o kojima govorimo proizvode dovoljno upadljive sličnosti da ogroman korpus žanrovski geografski, jezično i kultuno disparatne produkcije možemo podvesti pod zajednički nazivnik. Na djelu je, ukratko, nezapamćeno uspješna tehnologija stapanja lokalnog i globalnog – gorivo za istinski globalizacijski proces. U svom tekstu o fenomenu “trap cajki” Saša Dragojlo ističe smanjenje troškova i demokratizaciju kreativnog procesa koje nove tehnologije donose kao ključ globalnog trijumfa trapa. Daleko je jeftinije napraviti trap traku nego “sviranu” pop, rock, ili folk pjesmu s muzičarima od krvi i mesa, koji će po svoj prilici zahtijevati i honorar. Kulturpunkt

Trap je od glave do pete promijenio hip-hop. Kao i uvijek, svaka novina i odmak od uobičajene mediokritetnosti dočekana je na nož. Tako dio zaljubljenika u tzv. “old school” hip-hip “zlatne ere”, tzv. “oldheads”, napada trap za uništavanje hip-hopa te ga reducira na manjak liričnosti, političnosti i društvene osviještenosti, repanje o glupostima i općeniti nedostatak smisla, zamjenjivanje repanja pjevanjem, korištenje autotunea, glorifikaciju droga i opijata, poput kodeina i xanaxa, oblačenje u “žensku” odjeću, itd. Lil Pump, Trinidad James i Gucci Mane samo su neki od predstavnika žanra. H-alter

Jezična prepreka osudila je francuski hip-hop na izolaciju unutar granica zemlje, bez obzira na to da je upravo Francuska drugo najveće svjetsko tržište za hip-hop glazbu, piše H-alter koji predstavlja zvijezdu u usponu, repera Kalasha Criminela. Njegov je zaštitni znak agresivnost beatova i deliverya, te vikanje “sauvage” (divljak). Francuski trap je i više nego spreman da preusmjeri svoju rafalnu paljbu s ulice na establišment, a kritika je i današnjeg alijeniranog društva.

Hrvatski trapaši Josip Glasnović, Giovanni Cernogoraz i Kristijan Kancelar osvojili su zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Europskom prvenstvu u gađanju letećih meta koje se održava u talijanskom Lonatu, dok je Josip Glasnović osvojio srebro u pojedinačnoj konkurenciji