Ili godišnje, njih oko 10 tisuća, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima, koristeći različite mjere i programe za povratnike. Mjeru samozapošljavanja „Biram Hrvatsku“ iskoristilo više od 1100 povratnika. U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje. HRT

Poskupljenja i stagnacija ljetnog turizma potiču građane da traže bolje ponude u inozemstvu. Iako se turizam uspješno razvija u predsezoni i posezoni, ukupni suficit smanjuje se zbog visokog uvoza usluga, smanjenja izvoza i niže cjenovne konkurentnosti domaće ponude. Istovremeno, troškovi rada u Hrvatskoj rastu iznad EU prosjeka, dok cijene u turizmu, nekad konkurentne, sada pariraju skupljim destinacijama poput Cipra i Malte. Poslovni

Poduzetnici često očekuju da su porezne stope, pogotovo poreza na dobit, povoljnije u drugim zemljama na koje se gleda kao atraktivnije za poslovanje. Ipak, u pravilu sve države zapadne Europe imaju više stope poreza na dobit nego Hrvatska. Teško da se motiv za ‘premještanje poslovanja‘ može pronaći samo u poreznim stopama, osim ako se ne planiraju iskoristiti posebne pogodnosti sustava koje mogu efektivnu stopu poreza na dobit znatnije sniziti, poput patent boxa i slično. Lider

Njemačka godišnje treba najmanje 400.000 radnika iz inozemstva jer je kroničan manjak radne snage različitog profila u toj zemlji. Od njegovatelja preko servisera klima-uređaja pa do akademski obrazovanih: Njemačkoj su u svim sektorima potrebni radnici. Potražnja za stručnom radnom snagom u Njemačkoj povećava se iz godine u godinu iz demografskih razloga. Ove je godine broj mladih koji bi trebali biti na raspolaganju tržištu rada za 150.000 manji, a taj će se broj idućih godina povećavati. Savladavanje ovog problema bit će jedna od najvećih zadaća buduće njemačke vlade koja će preuzeti vođenje zemlje nakon parlamentarnih izbora krajem rujna. Istodobno, politika mora protivnicima useljavanja objasniti kako bez uvoza radne snage njemačko gospodarstvo neće moći funkcionirati. Danica

Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 Hrvata, od čega ih je te iste godine doselilo 50.628, a iselilo 12.918. Riječ je o rastućem trendu od ulaska Hrvatske u EU. 2014. je u Njemačku doselilo 44.260 Hrvata, a 2013. godine 18.503. Prošle godine u Njemačku je doselilo oko 2 milijuna stranaca, od čega preko milijun izbjeglica. T-Portal

Pronađete li novi posao u inozemstvu, država vam je dužna dati 2.500 kuna

“Svi će kupiti originalni CD Metallice, ali se Majke i Hladno pivo prži, jer su oni naši – kuže oni to. Firme strancima za izradu loga plaćaju tisuće kuna, a kada netko iz Hrvatske za svoj rad postavi istu cijenu, svi se bune. Ja zaista vjerujem da nevjerojatni ljudi žive u Hrvatskoj, kao i na cijelom području Balkana, nećete nigdje takve naći, pa ako već predstavljate firmu koja uključuje te mlade umjetnike i radnike u svoje projekte, nemojte ih omalovažavati, nemojte kupovati strano i misliti da je bolje – jer nije”, piše Ella Dvornik. Jutarnji

Od kraja 2012. godine do danas odlazak u inozemstvo je prijavilo 2,23% građana, pokazuju podaci MUP-a. Najveći broj iseljenika odjavilo svoje boravište u policijskoj upravi nadležnoj za Grad Zagreb i okolicu, što je i logično s obzirom na broj stanovnika. No čudno je da je na drugom mjestu Zadar koji je, osim što ima manje stanovnika, promoviran u gospodarsko čudo u vrijeme HDZ-ove vlasti. Najzadovoljniji su očito stanovnici Dubrovačko neretvanske županije, iz koje se “odjavilo” samo 0,41% stanovnika. Lupiga

Trbuhom za kruhom – stanje je alarmantno

Je li u Kanadi doista bolje, može li se do posla lakše u Irskoj?