Osjećaju li se muškarci nesigurno kada im počne otpadati kosa ili prihvaćaju tu promjenu kao neizbježnu, pokušavajući naći nešto pozitivno u njoj? Racked je donosi iskustva sedmorice muškaraca sa ćelavošću. Jedan je počeo gubiti kosu već na fakultetu, no to je prihvatio kao dobru stvar budući je kasnije na poslu djelovao ozbiljnije. Drugi je gubitak kose doživio kao strašan udarac na ego.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug
Nova studija sugerira da je duga kosa evoluirala kao zaštita od vrućina, smanjujući izloženost suncu i gubitak tekućine. Znanstvenici su otkrili da ljudski genetski kod oduvijek sadrži “molekularni prekidač” za rast duge kose, ali je bio uspavan. Ovo otvara vrata terapijama za ćelavost, omogućujući reaktivaciju folikula. No, ostaje pitanje: kad bi trebalo početi liječenje i kako odrediti ključne gene za uspjeh terapije? Dok znanost traži odgovore, možda ćelavost uskoro postane samo povijesna fusnota. Index
Australska studija, objavljena u časopisu Burns & Trauma, postigla je izvanredan napredak u regeneraciji kože. Naime, kako pišu istraživači Sveučilišta Queensland, njihova metoda sučelja zrak-tekućina (air-liquid interface, ALI) značajno poboljšava stvaranje folikula dlake unutar organoida kože izvedenih iz humano induciranih pluripotentnih matičnih stanica (hiPSC). Poboljšani kožni organoidi mogli bi, kažu, revolucionirati proučavanje kožnih bolesti, omogućiti točnije modele i razvoj novih tretmana liječenja. Napredak u razvoju folikula dlake mogao bi tako utrti put novim terapijama kojima se liječi gubitak kose i druga stanja povezana s kožom, a stvaranje analoga kože najavljuje personalizirane, vrlo učinkovite dermatološke terapije. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.
Prema najnovijim podacima istraživanja za 2023. godinu, Hrvatska se našla na visokom šestom mjestu među zemljama s najvećim udjelom ćelavih muškaraca u ukupnoj muškoj populaciji. N1
Dvije trećine muškaraca će tijekom života patiti od ćelavosti, dok 40 posto žena starijih od 70 godina doživi gubitak kose. Iako neki ljudi mogu biti genetski predisponirani za gubitak kose, postoje određeni čimbenici koji mogu spriječiti i uzrokovati ispadanje. Prehrana je jedan od takvih faktora, piše Express. Hrana koja se pokazala učinkovitom u borbi protiv alopecije je avokado, rajčica, mrkva, kikiriki, badem i melasa. Net
Znanstvenicima Politehničkog instituta Rensselaer uspio je revolucionaran pothvat: oni su naime 3D printerom uspješno ispisali folikule dlake u tkivu ljudske kože uzgojenom u laboratoriju. Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, predstavlja značajan iskorak u inženjeringu kože i otvara nove puteve u regenerativnoj medicini. Konstruirana tkiva trenutno imaju životni vijek od dva do tri tjedna, što ograničava razvoj dlačica no istraživači predviđaju produljenje ovog razdoblja i daljnje sazrijevanje folikula dlake. Uspiju li u tom naumu, njihovo bi se rješenje moglo početi koristiti za presađivanje 3D ispisane, potpuno funkcionalne kože s dlakama. Bug
Izgleda da bi kod pacijenata s autoimunom bolešću alopecijom areatom, zbog koje dolazi do značajnog gubitka kose, ovo stanje moglo biti reverzibilno, odnosno moglo bi doći do ponovnog rasta dlaka na područjima gdje je zabilježen gubitak kose. Naime, nedavno kliničko istraživanje jednog lijeka pokazalo je tako obećavajuće rezultate da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila njegovu upotrebu za pacijente starije od 12 godina. Tijekom drugog i trećeg stadija kliničkih ispitivanja (testiranja na ljudima) oralni lijek je poništio do 80 posto gubitka kose na tjemenu kod gotovo četvrtine svih pacijenata te se čini da se radi o jednom od rijetkih tretmana za tešku alopeciju koji je učinkovit, a koji dobro podnosi značajan broj ljudi. Ritlecitinib prodaje kompanija Pfizer pod markom LITFULO, a preporučena doza je 50 miligrama dnevno. Index The Lancet
Proučavanjem ljudskog genoma britanski su znanstvenici otkrili više od 200 grupa novih genskih markera koji se povezuju s ćelavljenjem muškaraca, a otkriće bi moglo pridonijeti boljem razumijevanju uloge genetike u tom procesu. Velik je broj varijacija povezanih s muškom ćelavošću koji se nasljeđuje preko kromosoma X što ga muškarci nasljeđuju od svojih majki. Lider, Live Science
Stručnjaci uglednog američkog sveučilišta Columbia pronašli su novi lijek koji bi mogao predstavljati značajan korak naprijed u borbi s ćelavošću. Novi je proizvod testiran na miševima, kod kojih su dlake počele rasti već nakon desetak dana, a čini se da je i provjera na ljudskim folikulima rezultirala uspjehom. „Naše je otkriće obećavajuće, ali još ne možemo reći da smo pronašli lijek za ćelavost“, rekla je doktorica Angela Christiano. Jutarnji