Ilegalna trgovina mravima postala je globalni biznis čiji lanci opskrbe podsjećaju na krijumčarenje droge. U Keniji, “lovci” tijekom sezone parenja hvataju matice divovskog afričkog mrava žeteoca, koje kolekcionari plaćaju i do 220 dolara po jedinki. Zbog impresivne veličine i dugovječnosti, ove su matice iznimno tražene u Europi i Aziji, a lako se švercaju poštom jer zaobilaze skenere. Ozbiljnost situacije potvrđuje slučaj belgijskih tinejdžera uhvaćenih s 5000 mrava čija je tržišna vrijednost procijenjena na nevjerojatnih 800.000 eura, pretvarajući obične mravinjake u prave male rudnike zlata. Poslovni

Među mnogim čudnim, ali fascinantnim ponašanjima iz ptičjeg svijeta, “anting” zauzima posebno mjesto. Riječ je o navici ptica – uključujući vrane – da leže na mravinjacima ili trljaju mrave o svoje perje. Ne zato što su bolesne, nego zato što im to pomaže u održavanju higijene. Mravi tijekom obrane izlučuju mravlju kiselinu – prirodni antiseptik koji može otjerati kožne parazite i olakšati svrbež. Iako često kruži tvrdnja da vrane to rade kad su bolesne, znanstveni dokazi pokazuju da je to zapravo redovita praksa za održavanje perja, a ne odgovor na bolest. Dakle, vrane ne idu “doktoru Mravu” kad su prehlađene – ali znaju iskoristiti prirodnu kemiju mravinjaka da ostanu čiste i zdrave. Ako ništa drugo, pametnije od nekih ljudi. Ispravljene informacije sa stranice Interesting World, gdje tvrde da je to ritual liječenja,što nije baš posve točno.

Explain this
pic.twitter.com/BveciqA82W

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) February 20, 2025

Talijanski znanstvenici proučavali su kako mravi rješavaju prometne izazove bez zastoja i udesa. Ključ je u jednostavnim pravilima: ne mijenjaju “trake”, ne pretječu, niti nepotrebno “koče”. U dvosmjernom prometu također se kreću skladno, zahvaljujući koordinaciji putem feromona. Ova načela mogla bi inspirirati razvoj autonomnih vozila, omogućujući učinkovitu i ekološku mobilnost. Za razliku od mrava, ljudima često nedostaje strpljenja, no budućnost bi mogla donijeti “mravljiviju” prometnu infrastrukturu. DW

Znanstvenici otkrili da mravi mogu izvoditi amputacije i spašavati živote

Mravlja kiselina je dobila to ime jer je prvi put priređena destilacijom mravi. Pokus je napravio 1670. godine engleski kemičar Samuel Fisher, ali – začudo – kiselu tekućinu koja je kapala iz retorte nije prepoznao kao novu vrstu kiseline. Kemičari poslije njega mislili su da je to octena kiselina. Ukratko, tek je njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner 1822. godine – 150 godina nakon otkrića! – otkrio pravu narav kiseline priređene od mrava. No, pa kakva je? Nekoć se njome pokušavala konzervirati hrana, a bubrežnim se bolesnicima davala kao začin njezina natrijeva sol umjesto kuhinjske soli. No tako što ne bih nikako preporučio. Ipak, ima je u hrani bogatoj ugljikohidratima, koja je usto dobivena pri visokoj temperaturi, može se očekivati mravlja kiselina. Takva je hrana bila nekoć mnogo hvaljeni mesni ekstrakt (kockice za juhu), a danas nas mravlja kiselina vreba iz raznoraznih žitnih pripravaka za doručak (cerealije). Nenad Raos za Bug.

Te sićušne životinje iz porodice kukaca odavna su napravile promjenu i od lovaca sakupljača postale farmeri i to davno prije ljudi. Mravi su poljoprivrednici do te mjere da zajedno s nekoliko drugih vrsta, uzgajaju vlastitu hranu za konzumaciju. Zatim, uzgajaju različite gljive u južnoameričkoj džungli već 60 milijuna godina. Mravi koji uzgajaju gljive su loza insekata koja se za svoj opstanak oslanja na uzgojene gljive. U zamjenu za brigu o svojim gljivičnim usjevima, štiteći ih od štetnika i patogena, osiguravajući im stabilne uvjete rasta u podzemnim gnijezdima i opskrbljujući ih hranjivim gnojivima, mravi dobivaju stabilnu opskrbu hranom. Ovi sustavi uzgoja gljiva izraz su upečatljive kolektivne organizacije izbrušene svih ovih milijuna godina pripitomljavanja usjeva gljiva. Green

Nezgodna jedna vrsta mrava: Sericomyrmex amabilis – jedu mlade, vode kemijski rat, koriste se špijunažom…