Prvi članak analizira “mischief marketing” kao strategiju koja autentičnošću i kršenjem pravila (poput Ryanaira) osvaja pažnju u moru oglasa. S druge strane, kampanja Europe 92 “Odobrile guze” praktični je primjer takve „nestašnosti”. Dok u tekstu na Poslovnom slave odmak od uštogljenosti radi emocionalne povezanosti, portal Libela na kampanju gleda kritički. Spajajući te dvije perspektive, vidimo da brend koristi sirovu iskrenost (fokus na tijelo bez filtera) kako bi postigao prepoznatljivost, ali pritom svjesno pleše po rubu seksizma. Ono što marketing naziva “optimalnom neusklađenošću”, kritika vidi kao recikliranje starih stereotipa pod krinkom inovativne ravnopravnosti.

IKEA-ina objava inspirirana emotivnom pričom o mladunčetu makakija koje je utjehu pronašlo u plišanoj igrački u Hrvatskoj je izazvala val negativnih reakcija i na kraju bila obrisana. Problem nije bio u vizualu, nego u nedostatku konteksta – globalno poznata priča lokalnoj publici nije bila prepoznatljiva, a prevedeni copy bez lokalizacije otvorio je prostor za brojne interpretacije. Slučaj pokazuje koliko je u komunikaciji važno razumjeti lokalni društveni kontekst. Kada publika nema referencu, poruka se lako pretvara u “šum”, a brisanje objave često šalje lošiji signal od same kontroverze. Netokracija

Na Svjetskom prvenstvu utakmice će se prekidati zbog reklama

No Film School donosi najbolje reklame sa Super Bowla. Reklame na Super Bowlu su posebne jer su jedini trenutak u godini kad ljudi žele gledati reklame. I to ne iz pristojnosti, nego stvarno. 30 sekundi košta tvrtke koje se oglašavaju i preko 7 milijuna dolara. To automatski znači: nema improvizacije, nema “ajmo nešto složiti”. Sve mora biti event. Reklame se rade samo za taj dan. Ako se neka emitira ranije, internet to doživi kao spoiler. Brendovi doslovno “debitiraju”. Ove su se godine posebno iskazali Pepsi, Dunkin’, Lay’s, Amazonova Alexa, Pringles, DoorDash i drugi. Index

Amsterdam zabranjuje sve reklame za meso na javnim površinama

Yeah it could happen. Think twice before sending a d*ck Pic. pic.twitter.com/WgoeqdSKtY

— Chrissy (@Chrissy_4_Play) November 24, 2025

Drone powered flying 3D Billboard

pic.twitter.com/g0Ve8tz3Em

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) July 20, 2025

Kampanja “Hidden cost” (skriveni trošak) koju je pokrenula Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) podsjeća nas kako su zbog nekih proizvoda, koje svakodnevno koristimo, dodatno ugrožene neke vrste životinja (zbog načina nakoji se proizvode). Umjesto grafičkih dizajnera, za izradu poruka u ovoj su kampanji korišteni servisi umjetne inteligencije, u prvom redu ChatGPT, a rezultati su u najmanju ruku zanimljivi. Digital Synopsis 

Reklame usred YouTube videa ubuduće će biti “pametnije” plasirane u ključne trenutke

S više od 150 milijuna gledatelja, Super Bowl zadržava poziciju najvažnije platforme za televizijsko oglašavanje u SAD-u. Dok etablirani oglašivači poput Anheuser-Buscha nastavljaju tradiciju sa svojim prepoznatljivim Clydesdale konjima, uz poznate brendove Doritos i Coca-Cola, ovogodišnji program uključuje najpoznatije tehnološke kompanije s fokusom na umjetnu inteligenciju. Tu su Google, OpenAI i Meta, a uoči SupwerBowla se javio i Microsoft, koji također želi poručiti kako nisu više dosadna softverska firma. To je odmak od trenda prije nekoliko godina, kada su se reklamirale kriptovalute. Na Bugu podsjećaju kako je jedna od najutjecajnijih reklama svih vremena, ona za Apple-ov Macintosh iz 1984. koju je režirao Ridley Scott, premijerno prikazana upravo na SuperBowlu, dokazujući koliko je ovaj sportski događaj važan i kao pokazatelj nekih budućih trendova.