Zakonsko pravo na besplatni bankovni račun od 1. siječnja 2026. donijelo je manje olakšanje nego što je najavljivano. Paket osnovnih usluga nije automatski, traži osobni dolazak u banku i svodi se na minimum: vođenje računa, karticu i ograničeno bankarstvo. Nema zajamčenih besplatnih transakcija, minusa ni punog digitalnog komfora, a mobilne aplikacije i online plaćanja često se dodatno naplaćuju. Banke su iskoristile zakonske rupe, pa se besplatni paket isplati samo korisnicima s vrlo skromnim bankarskim navikama. Lider

Od 1. siječnja građani u Hrvatskoj mogu dobiti besplatan račun za primanje plaće ili mirovine, no aktivacija nije automatska – klijent mora sam podnijeti zahtjev banci. Neće se plaćati otvaranje, vođenje ni zatvaranje računa, a uključene su i osnovne usluge poput debitne kartice, internetskog ili mobilnog bankarstva te podizanja gotovine bez naknade. Svaki građanin ima pravo samo na jedan takav račun, a postojeći IBAN može se zadržati. Prekoračenje (minus) ostaje moguće, ali ovisi o procjeni banke. N1

Banke više neće smjeti naplaćivati sljedeće naknade za račune na koje potrošači primaju redovna primanja (plaću, mirovinu, stipendiju itd.):

• Otvaranje, vođenje i zatvaranje računa
• Korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva
• Polaganje gotovine na račun (osim obrade kovanog novca)
• Podizanje gotovine na šalteru i bankomatu
• Izdavanje i korištenje debitne kartice
• Plaćanja debitnom karticom na prodajnim mjestima
• Umirovljenici i osjetljive skupine podižu gotovinu bez naknade
• Dva mjesečna podizanja gotovine na tuđim bankomatima (od 2027.)

tportal

Novi Zakon o besplatnim osnovnim računima donosi olakšice građanima koji primaju redovita primanja, ali i dalje ostavlja bankama prostor za naplatu naknada, primjerice za transakcije ili podizanje gotovine – osim ako ste umirovljenik ili “osjetljiva skupina”. Najpozitivnija novost je da se pri prelasku na besplatni račun više neće morati mijenjati IBAN. Ipak, “besplatan račun” mogao bi u praksi ispasti skuplji zbog rupa u Zakonu koje banke vješto koriste, osobito kad su mobilno i internetsko bankarstvo u pitanju. Prava cijena besplatnog računa? Čitaj sitna slova. Bug

Konačni prijedlog Zakona o usporedivosti naknada donosi značajne promjene za korisnike bankarskih usluga. Uvode se besplatne usluge za osnovne račune, namijenjene prvenstveno osjetljivim skupinama, te paketi besplatnih usluga za račune na koje pristižu redovita primanja. Ove besplatne usluge uključuju vođenje računa, internetsko i mobilno bankarstvo, uplate i isplate, debitnu karticu te primanje uplata. Zakon također ograničava naplatu podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka i najavljuje uspostavu nacionalne bankomatske mreže 2027. godine. tportal

Vlada je u Sabor uputila zakon kojim se ukidaju naknade za osnovne bankarske usluge ako građani na račun primaju redovna primanja poput plaće ili mirovine. Usluge uključuju otvaranje i vođenje računa, internet bankarstvo, gotovinske transakcije, korištenje kartica i podizanje novca na bankomatima. Zakon posebno olakšava pristup financijama umirovljenicima i ranjivim skupinama. Do 2027. planira se uspostava nacionalne mreže bankomata s besplatnim podizanjem gotovine – neovisno o banci. Naknade odlaze u povijest, barem kad je riječ o osnovnom računu. tportal

Prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknada za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj je među najnižima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu najviša je u Italiji, 8,79 eura, slijedi Slovačka sa 6,67 eura, Njemačka sa 6,02 eura, Austrija s 4,49 eura, Irska s 3,50, Slovenija s 3,31 i Mađarska s 3,07 eura. Od Hrvatske jeftinije su Belgija, s prosječnim iznosom naknade od 1,81 eura te Češka s 0,85 eura, pokazala je analiza. Poslovni

To je otprilike brojka koju imaju srednje velike banke poput HPB-a i OTP-a. Iako na hrvatskom tržištu još uvijek nema važne bankarske proizvode i usluge, poput kredita ili prekoračenja po računu, u slučaju njihova uvođenja, mogao bi postati ozbiljna konkurencija tradicionalnim bankama. Unatoč tome, Revolut još uvijek ne može u potpunosti konkurirati tradicionalnim bankama u Hrvatskoj jer ne nudi neke ključne usluge, poput kredita, koji klijente vežu uz banke. Međutim, situacija bi se mogla promijeniti u idućim godinama. No, planovi za širenjem signaliziraju smjer u kojem fintech industrija ide – prema potpunoj digitalizaciji i pojednostavljenom pristupu financijskim uslugama, što bi moglo utjecati i na bankarske naknade. Marko Repecki za Forbes

Klijenti banaka izborili su ukidanje naknada za vođenje tekućih računa, no s početkom 2025. očekuje se rast cijena ostalih usluga. Banke, u suradnji s HUB-om, dovršavaju metodologiju obračuna naknada prema smjernicama HNB-a, koja bi trebala osigurati transparentnost i bolju regulaciju. Zagrebačka banka već je najavila znatna poskupljenja od siječnja. HNB tvrdi da nova pravila ne bi trebala utjecati na cijene, dok su banke na naknadama i provizijama već zaradile 659,4 milijuna eura u prvih devet mjeseci ove godine, što je porast od 8,5% u odnosu na lani. Lider

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.