Kaspijsko more suočava se s alarmantnim padom vodostaja, ugrožavajući ekosustave i zajednice koje o njemu ovise. Od 1996. razina vode neprestano opada, a do kraja stoljeća mogla bi pasti za čak 18 metara. Glavni uzroci su klimatske promjene, povećano isparavanje, smanjeni dotok vode iz rijeka poput Volge te ljudske aktivnosti, uključujući eksploataciju fosilnih goriva. Posljedice uključuju propast ribarstva, ugroženost kaspijskih tuljana i promjene obale. Premda su zemlje regije najavile suradnju, rješenje zahtijeva globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova – vrijeme curi, baš poput Kaspijskog mora. tportal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Razina vode u Kaspijskom jezeru, koja jako fluktuira u zadnjih stotinu godina, opada od sredine 1990-ih, pokazala su znanstvena istraživanja. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev razgovarao je u ponedjeljak s Putinom i dogovorio da će analizirati situaciju za koju je ocijenio da se pretvara u ekološku katastrofu. Razine jezera pogođene su povećanim isparavanjem vode zbog klimatskih promjena te skretanjem vode iz rijeke Volge radi navodnjavanja. Promjene u razini Kaspijskog jezera pogađaju okoliš i gospodarske sektore, u prvom redu iskorištavanje nafte i plina, te su iz azerbajdžanske vlade pozvali na globalne napore da se smanje emisije stakleničkih plinova. N1