Godina 2025. bila je iznimno uspješna za tržišta u razvoju: dionice su nadmašile razvijena tržišta, a obveznice u dolarima i eurima bile su među najprofitabilnijima globalno. Najbolje su prošle Latinska Amerika, Koreja i Tajvan, dok je Indija privremeno zaostala. Za 2026. očekuje se nastavak rasta, ali umjerenijim tempom i uz veće razlike među regijama. Dionice ostaju povoljnije vrednovane, a lokalne obveznice zanimljive uz slabiji dolar. Ključni rizici ostaju carine i geopolitika. Lider

Godinu dana nakon što je Trump najavio „zlatno doba“ američkog gospodarstva, burzovni indeksi snažno rastu, ponajviše zahvaljujući bumu umjetne inteligencije i velikim tehnološkim kompanijama. Međutim, realno gospodarstvo pokazuje slabije rezultate: nezaposlenost raste, industrija gubi radna mjesta, a visoki troškovi života ostaju glavni problem građana. Carine su povećale prihode države i smanjile trgovinski deficit, ali su najveći teret pale na američke potrošače. Inflacija se smirila, no javni dug i nepovjerenje građana u Trumpovu ekonomsku politiku rastu. DW

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski troma i neposobna, a SAD kao dinamično i inovativno gospodarstvo. EU još nije do kraja osvijestila neke od ključnih strukturnih razloga sporog rasta produktivnosti: neučinkovite javne sektore, visoka porezna opterećenja i rigidna tržišta rada. Pritom valja uzeti u obzir kako je američki rast zadnjih desetljeća postupno sve više zavisio o rastu BigTech kompanija. To je ove godine dosegnulo krajnje neobične razmjere. Što se tiče rasta u Hrvatskoj, on ovisi o zapošljavanju novih radnika, ali ne i o produktivnosti koja stagnira. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Uvođenje visokih carina SAD-a na robu iz 180 zemalja izaziva globalnu ekonomsku nelagodu. Iako je izravan utjecaj na Hrvatsku malen zbog skromne trgovinske razmjene sa SAD-om, neizravni utjecaji mogli bi biti veći, osobito ako oslabi potražnja iz Njemačke i EU-a. HNB i banke zasad ostaju pri svojim projekcijama rasta, ali ističu povećane rizike. Neizvjesnost i mogući pad investicija brinu analitičare, dok Amerika prijeti recesijom, a ostatak svijeta – kriznim redizajnom prognoza. Lider

Najsiromašnija regija, Panonska Hrvatska, ostvarila je rast BDP-a od samo 23% u osam godina (2015.–2023.), dok su druge regije pokazale znatno bolje rezultate. S druge strane, Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od čak 40%, a Jadranska Hrvatska, koja se previše oslanja na turizam, zaostaje, pogotovo nakon pada turističkih dolazaka tijekom pandemije. Jadranska Hrvatska je svoj BDP po glavi stanovnika podigla s 59 posto na 72,4 posto te je nešto ispod postignuća cijele države, koja je dosegnula 76 posto prosjeka EU-a. No, taj državni prosjek podiže Zagreb, koji je premašio EU prosjek za 25 posto i na razini je, primjerice, Berlina. Čak ga je u 2023. premašio za dva postotna poena. Telegram

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

Sve je više signala da hrvatsko gospodarstvo ekonomski usporava. Umjesto da se vlast bar malo počne baviti načinima kako pomoći biznisu koji počinje posrtati, političari se bave koalicijskim prepucavanjima i dvorskim igrama frakcija unutar HDZ-a. Umjesto da čeka hoće li mudraci u Bruxellesu nešto smisliti, hrvatska vlada trebala bi u proračunu osigurati 50 milijuna eura za financiranje nastupa naših robnih izvoznika na svjetskim sajmovima. To bi više pridonijelo zdravom rastu BDP-a od formalnih reformi u zamjenu za novac iz europskih fondova. Miodrag Šajatović komentira događaje nakon što je EK odgodila Hrvatskoj isplatu velike tranše sredstava (835,6 milijuna eura) iz NPOO-a zbog nereda u državnim tvrtkama…

Energetski institut Hrvoje Požar objavio je godišnji pregled Energija u Hrvatskoj 2023. Potrošnja energije u industriji porasla je za 4% u odnosu na 2022., a u razdoblju od 2018. do 2023. bilježi prosječni godišnji rast od 0,2%. U tom su razdoblju povećani udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada, pare i vrele vode, dok su obnovljivi izvori i električna energija u padu. Smanjena je potrošnja u industrijama obojenih metala, prehrambenoj i tekstilnoj industriji, ali većina sektora bilježi rast. Savjeti

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

Rasprave o gospodarskom rastu, koje je 1972. započeo izvještaj Rimskog kluba „Granice rasta“, aktualne su i danas. Kritičari upozoravaju na ograničenja planeta, dok zagovornici poput njemačkih poduzetnika ističu da je rast ključ za prosperitet. Njemačko gospodarstvo suočava se s padom stope rasta, stagnacijom plaća i rastućim zaostatkom za SAD-om. Istodobno, koncept „zelenog rasta“ nudi rješenja za održivi napredak. Dok se klima mijenja, konsenzus ostaje: veći rast je poželjan, ali mora biti održiv. DW