Omražena partizanka, fazanuša ili pelinolisni limundžik – korov koji je u nas najpoznatiji kao ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – uskoro bi mogla dobiti ravnopravnu suparnicu. Ime joj je facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.), čiji potencijal sestre i doktorice biotehničkih znanosti te specijalistice zaštite prirode i okoliša Miroslava i Dragana Jaramaz proučavaju već dva desetljeća, a nakon što je i pokusnim sjetvama proteklih godina dokazana facelijina učinkovitost, nadaju se da će njihov projekt “Facelijom protiv ambrozije” na nekim javnim površinama u Zagrebu zaživjeti već nagodinu. Naime, Grad Zagreba je područje s najvećom količinom  alergogenog korova u Europi, posebno ambrozije, pa je idealno za provedbu ovog projekta. Povećanjem uzgoja facelije, vjeruju sestre, smanjile bi se površine pod ambrozijom i koncentracija peludi u zraku, a samim time i broj alergičara. Poslovni

Ambrozija vodi podrijetlo iz Sjeverne Amerike. U Europu je dospjela krajem 18. stoljeća kada je prenesena sa sjemenom djeteline. Njeno ime potječe od naziva “hrana bogova” koja je davala mladost i besmrtnost. Izuzetno je invazivna i praktično neuništiva. Stvara veliku količinu sitnog sjemena koje ostaje klijavo 40 godina. U poljoprivredi je opasan korov jer uzgajanim kulturama krade hraniva i vlagu. Od nje stradaju brojne kulture, jer potiskuje druge biljne vrste, a njezina pelud izaziva alergijske reakcije kod ljudi i stoke. Suzbijanje ovog alergena je zakonska obaveza. Iako po mnogočenu štetna, ona je i ljekovita jer sadrži brojna esencijalna ulja, vitamine, kiseline, aktivne tvari, makro i mikro elemente. U medicinske svrhe se koriste svi dijelovi biljke, osim peludi. Najljekovitija je kada se sakuplja prije cvjetanja. Agroklub

Alergije izazvane ambrozijom pogađaju oko 13,5 milijuna ljudi u Europi, što se pretvara u oko 7,4 milijarde eura zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka godišnje, pokazalo je švicarsko znanstveno istraživanje. Ima lijeka – širenje ambrozije moglo bi se kontrolirati uz pomoć kukca Ophraella communa, koji je u Europu došao 2013., iz Amerike, kao i ambrozija. Kukac napada lišće ambrozije, a njegovim se djelovanjem koncentracija polena smanjuje za 82%. Dnevnik.hr

Gradovi u kojima je zabilježen visok stupanj alergenosti ambrozije, a kreće se između 6,9 do 7,8, su Zagreb, Virovitica, Kutina, Varaždin, Slavonski Brod, Sisak, Popovača, Koprivnica i Karlovac, što znači da će u ovim gradovima sve alergične osobe imati tegobe. Alergičnih je oko 30 posto građana, koliko se procjenjuje da ih u Hrvatskoj pati od nekog oblika peludne alergije. T-Portal…

Za nekoliko dana očekujemo visoke vrijednosti peludi ambrozije i takve će se zadržati do kraja kolovoza, početka rujna, odnosno 10. rujna će početi padati prema umjerenim vrijednostima. Uklanjanje ambrozije je zakonska obaveza. RTL

Stabljika ambrozije može stvoriti i do 60.000 sjemenki te se biljka lako razmožava, a teško iskorjenjuje. Procjenjuje se da će se do 2050. u Europi broj alergičnih ljudi povećati za četiri puta. Samo jedna stabiljka ambrozije otpušta čak 8 milijuna zrnaca peludi godišnje, a iskustva pokazuju da je već i 30-ak zrnaca peludi u jednom kubičnom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba. 24 sata

“Zagreb je visoko u peludnoj zoni, a površine pod ambrozijom se povećavaju. U Zagrebu je 2011. godine ta površina iznosila 41 hektar da bi 2015. godine skočila na 320 hektara. Ta površina i dalje raste baš kao i broj alergičara. Među punoljetnima alergičnih na ambroziju je 20 posto, a ovih u dobi od 31 do 50 godina je čak 40-42 posto.” – kaže Miroslava Jaramaz, doktorica biotehničkih znanosti, koja ima plan kako se riješiti ambrozije – sadnjom biljke facelije. “Facelija štiti tlo od korova, posebice ambrozije. Izuzetno je korisna, a jeftina za uzgoj. Zahvaljujući svojim komparativnim prednostima, facelija preraste ambroziju te je naposljetku uguši.” Jutarnji
[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]”U urbanim sredinama, ambrozija se mehanički suzbija čupanjem i košnjom. No to je dosta neučinkovito, pa i skupo. Facelija se u Americi sije na velikim poljima i koristi za razne svrhe: od zelene gnojidbe, ukrasa, za pčelarstvo. Dobra je i u vinogradima te staklenicima i plastenicima gdje se sije kao brana od korova.”[/expand]

Ambrozija je u punom cvatu, njezin peluda više nije pošteđena ni obala, dok su u Slavoniji izmjerene ekstremne vrijednosti

Svi koji imaju zemljišta dužni su ukloniti ambroziju, a ako to ne učine, moguće ih je prijaviti nadležnom komunalnom redaru ili poljoprivrednom inspektoru. Lokacije s ambrozijom mogu se prijaviti i putem besplatne aplikacije Alergični na alergije! tako da se fotografiraju staništa ambrozije. Kazne za neuklanjanje ambrozije idu do 30 tisuća kuna. T-Portal

Alergičari, pridržavajte se ovih savjeta, ambrozija je u punom cvatu