Riječki nadbiskup Mate Uzinić koračao je u Nedjeljom u dva putevima kojima nije zakoračila nijedna noga visokog predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj. Pitanje je tko ga je više slušao: liberali ili katolički vjernici? Riječki nadbiskup Mate Uzinić sve više se promovira kao iznimka, nego kao pravilo u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. I kao takav, postao je zapravo dragocjen, a ne zanemariv, marginalan i u krajnjem slučaju nebitan akter. Njegov jučerašnji nastup u Nedjeljom u dva po mnogo čemu izgledao je kao presedan, kao dosad nezabilježeni incident, kao povijesni događaj koji bi mogao označiti zaokret u djelovanju – ili makar imidžu – Katoličke crkve u Hrvatskoj… piše Tomislav Klauški za 24 sata. Ako niste pogledali Nu2 ovdje je snimka na YouTubeu.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Staviti prelata koji vjeruje u Isusa i živi po Isusu, dakle pojavu stopostotno ekskluzivnu, u porno termin, u sitan sat, doduše bez oznake 18+, što bi mnogi htjeli, tipičan je urednički zahvat Hrvatske televizije na kojoj se emisija Morane Kasapović izdvaja kao fatimsko čudo. “Kakva nam Crkva treba”, pita Morana (već dugo vremena autorica najbolje emisije na Prvom – neće dugo, ako je suditi po dosadašnjem iskustvu; emisije su joj uglavnom živjele jednu sezonu) riječkog nadbiskupa. “Treba nam Crkva koja će biti prignuta, otvorena drugima, Crkva za siromašne, koja neće gledati samo svoj interes, Crkva koja će nastaviti Kristovu misiju na zemlji”, kazao je Mate Uzinić. “Trebaju nam kršćani koji žive autentično, koji se ne trude biti licemjeri i jedno govoriti, a drugo raditi. Ne trebaju joj učitelji, nego svjedoci.”
Na pitanje kako to da na brojnim fasadama naših gradova vidimo ušato “U” s križem u sredini, Uzinić je kazao: “To je jako ružna pojava. Kao prvo, ušato ‘U’ nema veze s križem. Stavljanje ta dva simbola zajedno zloupotreba je križa za nešto s čim on nema nikakve veze. I samo ušato ‘U’ nosi vrlo ružne poruke koje se nikome od nas ne dopadaju… Boris Rašeta za Novosti. HRT
“Više puta sam se rekao da molitva na trgovina nije dobra, ali svejedno ne mislim da bi se taj problem riješio zabranom. Bojim se da bi samo dodatno eskalirao. S tim ljudima bi netko trebao raditi i ne bi im se smjelo podilaziti. Trebalo bi im pomoći razumjeti da kršćani ne mole tako. Mislim da su mnogi od njih izmanipulirani. Preporučio bih im da se ispitaju pred Bogom i svojim ispovjednikom je li svojom molitvom na trgovima postaju bolji ili gori ljudi. I unose li u ovo društvo mir, radost i međusobno poštovanje ili potiču i stvaraju dodate podjele i sukobe” – rekao je Mate Uzinić za Art Kvart, a citirao Drago Pilsel za Autograf, dodavši: sama molitva krunice na javnom mjestu nije sporna. Kažu da je važan cilj molitve da se muževnost dokaže i pokaže pobožnošću molitve krunice. Iz toga se da zaključiti da onaj tko ne moli javno krunicu ili nije pobožna osoba ili nije muževan, nije pravi muškarac, možda niti dobar suprug i otac, a to je zabluda i isključivost.
Uzinić je naglasio da je brzina konklave, koja je rezultirala izborom Prevosta, bila iznenađenje čak i za poznavatelje prilika u Vatikanu. Uzinić je priznao da u Vatikanu postoji utjecaj politike i interesnih skupina, ali je istaknuo da Bog provodi svoj plan neovisno o ljudskim manama i slabostima. Uzinić je istaknuo da je Lav XIV. augustinac s misionarskim poslanjem, otvoren prema promjenama, ali i dosljedan u očuvanju crkvenih vrijednosti. Na pitanje o tome kako će izgledati pontifikat Lava XIV., riječki nadbiskup odgovorio je kako će papa pokušati pomiriti tradicionaliste i kršćane duha Drugog vatikanskog koncila. Crkva s Lavom XIV. nastavlja onim stilom kojim je svoj pontifikat živio papa Franjo, naravno uz neke simbolične geste s kojima se pruža ruka onima koji su možda bili razočarani. HRT
Treba vjerovati nadbiskupu kada kaže da ima jako dobre suradnike i da su takvi većina u nadbiskupiji. Treba cijeniti kada govori o izuzetnim djelima pastoralne brige nadbiskupije (hospiciji, rad sa senilnim osobama, azilanti…). Treba isticati sve dobro što taj čovjek čini. Podržimo li Matu Uzinića sada kada mu se u episkopatu neki suprotstavljaju zbog načina kako radi i komunicira u javnosti, vjerujem da ćemo, barem indirektno, stvarati pritisak na HBK tako da (nad)biskupi budu braća s njime, da ga ne ostave na cjedilu, da ga se ne prisili da odstupi s pozicije moderatora dijaloga oko nužne pomoći žrtvama seksualnog zlostavljanja. Drago Pilsel za Autograf.
Mate Uzinić nesumnjivo je neuobičajena pojava među hrvatskim (nad)biskupima, upravo zato što je nadbiskup. Taj nadbiskup čini nešto što ne čine ostali (nad)biskupi – zaustavlja i osuđuje iživljavanje nad drugima, koje se čini u ime svetosti Katoličke Crkve. Ona vrlo često oduzima osobnost kako bi ljude propustila kroz kalup koji im daje isti, neiskreni i beživotni oblik. Kroz taj kalup su prošli papa Franjo i nadbiskup Mate Uzinić, ali s jednom razlikom u odnosu na mnoge – oni su jednim dijelom uspjeli sačuvati vlastitu osobnost. On progovara o stvarima o kojima drugi biskupi šute. Ne želim ulaziti u to koliko je pritom iskren. Promašena je rasprava i o tome jesu li njegove suze na ovotjednoj konferenciji za medije iskrene ili to nisu. Bitno je da su to prve suze jednog biskupa javno puštene zbog pedofilskog zločina u crkvenim redovima. Promišlja Marko Vučetić za Autograf.
Pozvavši se na pobudnicu ‘Amoris laetitia’, na Dan borbe protiv homofobije, novi je riječki nadbiskup Uzinić poslao nesvakidašnju poruku svojoj pastvi rekavši kako mu je žao što neki vjernici ne shvaćaju da su svi ljudi, i oni drukčijih seksualnih opredjeljenja, zaslužili dobiti “obzirno pastoralno vodstvo tako da oni koji pokazuju homoseksualne sklonosti mogu dobiti pomoć koja im je potrebna kako bi u potpunosti razumjeli i ostvarili Božju volju u svom životu”. Pozvao je na prihvaćanje i zamolio oprost od homoseksualnih osoba, što je istup kakav se rijetko viđa u našim crkvenim krugovima. Novi list
O riječkom biskupu Uziniću kolumnist piše: Svidio mi se jer je svoje stado nastojao poučiti ljudskoj solidarnosti. I još nečemu što bi za kršćane trebalo biti važno: nisu drugi, oni koji ne vjeruju, ili oni koji vjeruju u nešto drugo, dio kršćanske zajednice, nego su kršćani dio zajednice kojoj pripadaju i svi drugi. U skladu s tim morali bi imati poštovanja, ljubavi i razumijevanja za njih, mnogo većeg i dubljeg nego što ga ti drugi imaju za kršćane. Kršćanima to nalaže njihova vjera, a protivno je svakom praznovjerju, ali to im nalaže i činjenica da su u Hrvatskoj najbrojniji. Razumijevanje većine za manjinu, kao i solidarnost većine s manjinom, morali bi biti bezmjerno veći, sadržajniji i dublji od razumijevanja manjine za većinu. Piše Miljenko Jergović za Večernji list
Oko milijardu kuna godišnje koliko Hrvatska daje Katoličkoj crkvi barem tri je puta veći iznos nego što je realna mogućnost jedne države koja ima velike socijalne probleme, pa i u zdravstvu, rekao je Goran Beus Richembergh čija stranka Glas traži reviziju Vatikanskih ugovora. Naveo je pravnu nejednakost jer se kod postupaka protiv svećenika prvo mora obavijestiti njegovog biskupa, što je zaštitni mehanizam kojeg nema nitko drugi. I sustav imenovanja vjeroučitelja treba mijenjati, smatra on, jer ih imenuju mjesni ordinariji preko katehetskih vijeća, baz ikakvog utjecaja države, usto udžbenike Katoličke crkve država ne smije niti propitivati, jer njihov sadržaj određuje Crkva, a druge vjerske zajednice udžbenike moraju donijeti na odobrenje Ministarstvu znanosti. Biskup Uzinić u Otvorenom je iskreno priznao da bez državnih sredstava Katolička crkva u RH ne bi mogla funkcionirati.
“Crkva treba obraćati ljude, kad bi katoličke žene poštivale život od začeća u Hrvatskoj, a nas je 86 posto, taj bi problem bio manji nego što jest. Dijete nije tijelo žene, to je novo ljudsko biće”, rekao je biskup Mate Uzinić o pobačaju danas u Nu2. O ograničenju rada trgovina kaže “nedjelja je radi čovjeka, kad bismo svi i oni koji se zalažu za profit, trebaju voditi računa o tome čovjeku, a čovjeka neće biti ako nam se razore obitelji, neće biti profita, zarade, poreza”; o vjeri u boga dok traju patnje djece – “bog nas je stvorio slobodne i posljedica naše slobode je često i patnja”… Ovdje snimka emisije. Večernji