Briga za okoliš počinje kod kuće. Usvajanje načela „smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj“, prelazak na LED rasvjetu, energetski učinkovite uređaje, štednja vode i izbjegavanje plastike ključni su koraci prema održivom životu. Prednost dajte lokalnoj hrani, smanjite meso, kompostirajte i koristite ekološke proizvode za čišćenje. Čak i sitne promjene mogu značajno smanjiti ugljični otisak. Ovaj jednostavni vodič pokazuje kako svatko od nas može doprinijeti očuvanju planeta — bez stresa i s dugoročnim učinkom. Savjeti

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

Prema načelu onečišćivač plaća, tvrtke koje prodaju lijekove i kozmetiku bit će odgovorne za 80% dodatnih troškova uklanjanja mikrozagađivača iz urbanih otpadnih voda. Ostatak će pokriti vlade, kako bi spriječile rast cijena ili nedostatak vitalnih proizvoda. Do 2035. zemlje članice EU-a morat će ukloniti organsku tvar iz urbanih otpadnih voda prije nego što je ispuste u okoliš u svim zajednicama s više od 1000 ljudi. Do 2045. morat će ukloniti dušik i fosfor u svim postrojenjima za obradu koja pokrivaju više od 10.000 ljudi. Ove mjere trebale bi čuvati građane od štetnih ispuštanja kemikalija u vode, čineći vodu čišćom i štiteći zdravlje. (Guardian)

Vrijedni volonteri ove su godine posadili čak 125.000 stabala diljem Hrvatske

LinkedIn je nedavno objavio izvješće o zelenim radnim mjestima i vještinama. Zaključak u izvješću jasno pokazuje da je Europa u deficitu s “vještinama održivog upravljanja i drugim zelenim vještinama, što može ugroziti napredak i usporiti zelenu tranziciju. Kada je generalno o zelenim poslovima riječ, ona se obično povezuju s određenim zanatima – poput instaliranja panela za obnovljive izvora energije ili osiguravanja kvalitete vode. Sve više i više tvrtki želi zaposliti ljude sa zelenim vještinama, a “zeleno zapošljavanje”, kako ga naziva izvješće LinkedIna, poraslo je za oko 25 posto u usporedbi s drugim industrijama. Proizvodnja električnih vozila, baterije, zelena tehnologija – sve se širi, i to nevjerojatno brzo. Problem je da se nudi više mjesta nego što ima radnika sa zelenim vještinama. Green

Prema rezultatima upravo objavljene studije, prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu europodručja. On je jednak ekološkom otisku vožnje automobilom od 8 kilometara, odnosno čini 0,01% ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građanina EU‑a. Glavne aktivnosti koje pridonose ekološkom otisku euronovčanica su opskrba bankomata električnom energijom (37%), prijevoz (35%), aktivnosti obrade u fazi distribucije (10%), proizvodnja papira (9%) i provjera autentičnosti novčanica na prodajnim mjestima u fazi uporabe (5%). Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove uporabe u brojnim plaćanjima utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije. Bug

Najviša francuska planina Mont Blanc, izazovno odredište za oko 30.000 odvažnih penjača godišnje, doživjela je iznenađujuću transformaciju posljednjih godina. Nedavna znanstvena istraživanja otkrivaju da je planina izgubila više od dva metra visine tijekom posljednje dvije godine. Njezina trenutačna visina iznosi 4805,59 metara. Gubitak  visine pripisuje se smanjenoj količini oborina tijekom ljeta, objašnjava Jean des Garets, glavni geometar Odjela Haute-Savoie u jugoistočnoj Francuskoj. Des Garets savjetuje da se ne donose ishitreni zaključci iz mjerenja visine, pozivajući klimatologe, glaciologe i druge znanstvenike da iskoriste prikupljene podatke za formuliranje teorija koje to objašnjavaju. Zimo.dnevnik

Ako se zaželite čiste prirode i poželite svoja pluća ispuniti kisikom, predlažemo vam destinaciju koja je idealna za obnovu i duše i tijela – Tree Elements, u Donjem Nikšiću, kod Slunja, gdje će vam dobrodošlicu zaželjeti vesela i šarmantna vlasnica, 34-godišnja Ivona Ercegović. Okružene gomilom drveća, ondje su tri kućice, načinjene od drveta, i svaka je uređena tako da predstavlja jedan prirodni element – zemlju, vodu i zrak, i one su Ivonin ostvareni san. Od ideje do realizacije trebalo je čak osam godina, ali kad imate jasnu viziju, i najveće prepreke se mogu prevladati. “Sve sam sama osmislila, cijeli dizajn i priču oko Tree Elements, a mama i tata su mi pomogli. Zamislila sam da kućice izgledaju kao dom, da unutra ima dovoljno prostora, a uređene su minimalistički, u skandinavskom stilu, s minimalno detalja po zidovima. Svaka je kućica ista iznutra, kupaonice su različite, po boji odgovaraju svaka svome elementu – zemlja, voda, zrak. Pločice u ‘vodi’ su plave kao more, kauč je zelen, kao rijeke. Kućica zemlje je jesenskih boja. Izgrađene su od prirodnih materijala – drva, mineralne vune i ariš fasade”, objašnjava Ivona. Green

Tijekom 2016., prema podacima Njemačke agencije za sirovine (DERA), u svijetu je proizvedeno 43 tisuće tona litija, 2022. sto 30 tisuća tona, a do 2030. proizvodnja bi se mogla učetverostručiti. Najveće svjetske rezerve litija nalaze se u Čileu, Argentini i Boliviji. Ostatak je u Australiji, Kini i u Americi. Litij se nalazi u stijenama i u slanoj vodi, procjenjuje se da u oceanima ima oko 200 milijardi tona litija, a naslage litija u stijenama i slanim jezerima iznose oko 98 milijuna tona, od čega je oko 26 milijuna iskoristivo u idućim desetljećima. Litij se koristi ne samo u automobilskoj industriji već i u medicini. Litijev karbonat sastavni je dio lijekova za bipolarni poremećaj, stabilizira raspoloženje i utječe na smanjenje broja samoubojstava, kojih je najmanje u dijelovima svijeta gdje ga ima najviše. Ali ima i lošu stranu: ako se visoke doze litija nalaze u pitkoj vodi može izazvati autizam. Lider

Koviljka Aškić, vlasnica tvrtke Eko-Adria i stručnjakinja za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom govori o nedostacima modela koji se primjenjuje u Hrvatskoj te zašto smo daleko od kružne ekonomije. “Dosadašnji Planovi gospodarenja otpadom uglavnom su bili dokumenti koji su se izrađivali samo zato jer je to bila zakonska obveza i većina JLS-a nije ispunila ciljeve koje su naveli u svojim Planovima. Gradnja postrojenja (sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja i sl.) nije isplativa na lokalnoj razini i zato ih treba planirati na razini županija, a njihova gradnja trebala bi prethoditi gradnji i otvaranju centara za gospodarenje otpadom. Centri za gospodarenje otpadom bez infrastrukture za recikliranje/oporabu korisnih frakcija otpada postaju malo uređenija, a vrlo skupa odlagališta, kao što se pokazalo na primjerima CGO Kaštijun i Mariščina.”, upozorava Aškić. Poslovni