Istra postaje sve popularnije mjesto za bajkovita vjenčanja

Poznati putopisac Alberto Fortisa Mramornicu spominje prvi put 1771. godine. Špilja nije tada otkrivena jer je lokalno stanovništvo za nju znalo od pradavnih vremena, a dokaze za to možete vidjeti i dan danas. Unutar špilje se nalazi jedan oskvrnuti grob koji je poslužio za istraživanje i koji je potvrdio tezu da su na tom mjestu pokapani ljudi, i drugi koji je očuvan. Pokapanje pokojnika u urnama u podzemnim prostorijama nije novost, no Mramornica je posebna zbog činjenica da je jedan grob posve netaknut te kao takav predstavlja vrijedan artefakt. Mramornica, nažalost, ima i druge dokaze o ljudskom djelovanju unutar njezinih odaja. Na više mjesta su stoljetni ukrasi uništeni. Jedan od najimpresivnijih stalagmita je davno oštećen, a razlog je zapravo bizaran. Ljudi su vjerovali kako voda koja se nalazi unutar njega ima ljekovita svojstva. Green

Spasili gotovo izumrlu istarsku kozu: Ona nije samo simbol na grbu, već živi svjedok povijesti

Na morskoj površini ponovno se pojavila smeđa sluz koja nastaje jer u moru ima mnogo organske tvari bogate polisaharidima – to su složeni šećeri, koje najvećim dijelom oslobađa biljni plankton. Prvi spomeni cvjetanja mora u Jadranu datiraju iz 18. stoljeća. Fenomen nije opasan, no zbog smeđeg sloja na površini mora mnogi su turisti dane uz more radije provodili na suhom nego u vodi. Mulj je praktički ispraznio plaže. “Nitko više ne ulazi u more, svi su na bazenima”, požalili su se posjetitelji u Poreču. N1

Iako je Općina pokrenula neke mjere, kažu da su još 2021. aktima zabranili gradnju spojenih apartmanskih jedinica. No čim se pročulo da će stupiti na snagu, općina je zaprimila 97 novih zahtjeva za građevinsku dozvolu, a njih su morali izdati prema starim pravilima. U Medulinu se zato i dalje gradi, a općina vodi borbu s investitorima. Iz turističke zajednice pak kažu da mjesto nije preizgrađeno, a turisti dolaze na mjesto gdje su razni režimi zaštite prirode. No, pitanje je što će se dogoditi ako će se i dalje dirati u prostor. U mnogim odredištima za masovni turizam diljem Europe već se nešto dogodilo. Prosvjedi protiv masovnog turizma – od Tenerifa, preko Mallorce i Barcelone do Venecije. HRT

Mladi Istrijan izgradio si je kućicu usred šume, tvrdi da mu je trebalo samo 2 tisuće eura

Porezna uprava lani je zabilježila gotovo 29 tisuća kupoprodaja stanova, što je pad od 6,9 posto u odnosu na godinu prije. U 2023. je prosječna cijena novogradnje dostigla 2.250 eura po kvadratu, dok je u Zagrebu dostigla i 2.700, navodi DZS, a prenosi HRT. Najskuplji stambeni kvadrati u zemlji prodani su lani u općini Bale. Mjestašce je to od samo 1.300 stanovnika, no radi se o idealnom mjestu za mlade obitelji, investitore i strance. Za razliku od drugih primjera, u Balama se građevinske dozvole izdaju u tek nekoliko dana. Općina se može pohvaliti efikasnom birokracijom i odličnom lokacijom. Starogradska jezgra uskoro ide u obnovu, no u Balama nema apartmanizacije i pretjerane gradnje, dok je broj turističkih ležaja smanjen s deseti tisuća na četiri tisuće. Tportal

Istarski uzgajivači trude se izvući autohtonu kozu iz zone ugroženosti

Nedvojbeno u zanimljive krajobraze Republike Hrvatske zasigurno ulazi i Istarska pustinja, smještena pokraj naselja Šterna u Istri u Općini Grožnjan, a do kojih možete doći preko Oprtlja ili iz Bulja. Ondje je tlo sačinjeno od naslaga tupine i fliša, koji je mješavina pješčanika i tupine (lapora). Iako na mnogim mjestima u središnjoj Istri na prvi pogled vidite zelenilo, na odronima brežuljaka može se vidjeti upravo fliš. I upravo ova je mješavina tla došla do izražaja u Istarskoj pustinji jer ovo područje nije pokriveno raslinjem. Istarska pustinja nije velike površine, ali njome možete ipak prošetati i doživjeti je kao potpuno drukčiji krajolik. Green

Ivan Mofardin (35) živio je u stanu u centru Pule na Monte Zaru s nekoliko patuljastih koza kada je shvatio da je uzgoj koza njegov život i put kojim želi ići. Danas ima svoje poljoprivredno gospodarstvo kraj sela Hrboki na Barbanštini gdje živi sa stotinjak muznih koza. Svakoj zna ime i svoj život ne bi mijenjao ni za što na svijetu. “Danju sam bio s kozama, a po noći taksirao po Puli kako bih sve to mogao financirati. Ubrzo nisam mogao više na dvije strane. Morao sam se opredijeliti – izabrao sam koze i dao otkaz u taksi službi. Osim stotinjak muznih koza imam 13 kozlića i 4 jarca, a društvo nam prave i četiri udomljena psa i dvije mace. Inače, koze su jako temperamentne. Jedne su mi izbile gornje zube jedinice, a druge oštetile stare automobile u kojima po farmi vozim vodu. Popnu se na krov auta jer tu obožavaju skakati, a nerijetko odvale i retrovizor… Ali to je sve dio seoskog života”, smije se Ivan. 24sata