Prema Googleovu Izvješću o transparentnosti, vlade diljem svijeta sve češće traže uklanjanje digitalnog sadržaja s interneta. U prvoj polovici 2025. zatraženo je uklanjanje oko 25.000 članaka, što je 25 puta više nego u istom razdoblju 2011. godine. Najčešći razlog za takve zahtjeve su privatnost i sigurnost, dok su ranije među razlozima bili i govor mržnje te sadržaj za odrasle. Iako se u javnosti često raspravlja o govoru mržnje na internetu, nijedna kategorija razloga danas ne dominira među zahtjevima vlada. Google procjenjuje da bi tijekom ove godine broj zahtjeva mogao dosegnuti oko 50.000. Mreža

Na konferenciji Dani otvorenih podataka, Martin Požar razotkrio je narativ Vlade o rastu plaća tijekom krize. Realne plaće stagnirale su, a Vlada je pokušala izbjeći takvu percepciju, istaknuo je. Požar naglašava nedostatak otvorenih podataka, ključnih za javnost u provjeri izjava vlasti. Upozorio je i na selektivno korištenje statistike, pozivajući institucije da podatke objavljuju u strojno čitljivom obliku radi transparentnosti i pravilnog razumijevanja društvene stvarnosti. (H-alter)

Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a na dnevnom redu je još oko 200 neraspravljenih dokumenata. Vlada će donijeti odluku kojom se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika povećava 11,5 posto te će iznositi 787,75 eura bruto. Žurno povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, koje će na snagu stupiti s prvim danom travnja, od kada počinje isplata plaća za preko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama prema novom sustavu koeficijenta, najavio je sam Andrej Plenković. Ovaj tjedan raspravljaju o rješavanju problema stanarskog prava, kao i o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona, kojim se uvodi kazneno djelo femicida. Međutim, Vlada je femicid vezala uz zabranu curenja informacija iz istraga prije podizanja optužnica. U narednim tjednima Sabor bi trebao raspravljati i izglasati izmjene i dopune Zakona o strancima, ali i donijeti posve novi Zakon o središnjem registru stanovništva čija bi primjena trebala zamijeniti popis stanovništva, kao i donijeti novi paket mjera koji bi trebao osigurati stabilnost cijena energenata. Faktograf

Na današnjoj sjednici Vlada će usvojiti zaključak koji će sadržavati pet točaka. Po njemu se sve cijene u trgovini i uslužnim djelatnostima moraju vratiti na razdoblje od prije Nove godine, piše N1.Nadležni za nadzor cijena bit će Državni inspektorat te Carinska i Porezna uprava. Formirat će se platforma za praćenje cijena i usluga, o kojoj zasad nema puno detalja. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da prati cijene što se tiče prehrambenog sektora. Zaključno, oni poslovni subjekti koji budu kršili zaključak vlade podliježu sankcijama na način da za njih neće vrijediti odluka o pomoći vlade oko energenata, što će nadzirati Ministarstvo gospodarstva. Index

I dalje aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković malo-pomalo dobiva protukandidate i protukandidatkinje kada je riječ o mogućim čelnim ljudima Vlade nakon sljedećih izbora. Oporbene stranke, koje su se okupile na nedavnom ‘oporbenom zasjedanju Sabora’, potaknute više od milijardu kuna teškom aferom u Ini, ionako mogu samo statirati u međusobnom oponiranju vlasti predvođene HDZ-om i – krajnje šarolike oporbe. Potonju se u ispitivanjima javnog mnijenja u postocima iznad pet prepoznaje kroz SDP, platformu Možemo!, Most i Domovinski pokret. Kada bi se samo te četiri stranke odlučile za zajednički izborni ili poslijeizborni pakt protiv HDZ-a, stranka Andreja Plenkovića vratila bi se u oporbu. No, pravi bi problem nastao kada bi ovako šarolika oporba s programskim, kadrovskim i komunikacijskim deficitima uopće došla na vlast. Boško Picula za Tportal.

Marin Medak, vlasnik restorana u Zagrebu, za RTL je ispričao da mu je račun za struju s 40 tisuća kuna narastao na 120 tisuća kuna: “Vlada, koja je vlasnik HEP-a, morala je izregulirati da budemo konkurentni, kao što sve europske zemlje rade da potiču i subvencioniraju potrošnju poduzetnicima, a ne na način da političkom odlukom kompletan rizik i trošak svega Elektra prebaci na nas. Građanima su digli 10 posto trošak struje, a 30 puta više poduzetnicima. To nema logike s mozgom. (…) Proizvodimo 50 posto vlastite električne energije. Pitanje je što je poskupjelo u proizvodnji 50 posto vlastite električne energije, to je problematično.” Index

“Ova Plenkovićeva vlada neće više moći izdržati, najduže može opstati do jeseni. Ogromni su korupcijski skandali unutar Vlade i ti skandali neće više moći prolaziti na način: smijeniš jednog ministra, idemo dalje. Jednostavno će doći do situacije da će Vlada doći do svog kraja”, ove dramatične riječi izgovorio je uoči Uskrsa i najavljene rekonstrukcije Vlade za Nacional izvor blizak Vladi i vrhu HDZ-a koji tvrdi da to nije samo njegovo mišljenje. Otkriva da upravo zbog iščekivanja situacije kad će naprosto doći do toga da će Vlada “puknuti” i pasti, nekoliko struja iz vrha stranke već ozbiljno razmatra svoje kandidate za novog predsjednika stranke i premijera, ali i da na povratku svog utjecaja u stranci radi i bivši zamjenik predsjednika HDZ-a, Milijan Brkić.

Ako je Plenković za saborsku oporbu premijer na odlasku ili onaj od kojeg se traži odlazak, odnosno premijer u kojeg se više ne može imati povjerenja – te stoga oporba traži prijevremene izbore – onda je pitanje ima li smisla odazivati se na sastanke s njim. Ne možemo u zemlji s ovoliko izazova – potresa, pandemije, inflacije – imati Vladu u kojoj se svaki tjedan neki ministar i neka afera propituje od strane istražnih organa. Ne može državom upravljati Vlada koja ne može biti vjerodostojna ni tri dana, rekla je nedavno Sandra Benčić. Može li se onda razgovarati s takvom, nevjerodostojnom Vladom?, pita Tomislav Klauški za 24sata

U ovom mandatu premijer neće imati alibi za odgađanje reformi tijekom cijelog mandata jer ima puno lakšu situaciju u slaganju potrebne većine u odnosu na prošli saziv Sabora. Kratkoročno će imati određen alibi s obzirom na dubinu krize, ali dugoročno će imati daleko komotniju poziciju za vladanje nego bilo koji premijer u zadnjih 20 godina, kaže Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti. Telegram…

Ispada da je jedini reformski potez ove Vlade bio podizanje dobi za umirovljenje, a zanimljivo je da je Crkva to snažno podržala, odnosno odbila je dopustiti da se ispred crkava prikupljaju potpisi za organiziranje referenduma protiv takvog poteza. Koliko će ta crkvena podrška HDZ-u na koncu koštati narod, tek ćemo vidjeti. No, što se tiče niza nasušno potrebnih reformi, Plenkovićeva vlada pristupa tom pitanju po “filozofiji 1000 malih koraka”, kako piše Frenki Laušić u Jutarnjem. Drugim riječima, brzinom kornjače.