Zatvorenik hrvatsku državu dnevno košta 56,6 eura. Najmanje po zatvoreniku trošila je Ukrajina – 2,6 eura, a najviše Norveška 378 i Švedska 322 eura, dok je europski prosjek 116,7 i medijan 81,41. Turska je najveći zatvor u Europi s najstrožom kaznenom politikom, dok smo mi lani među najblažima, iza Švicarske, Islanda, Nizozemske i Češke. Proračun zatvorskog sustava u Hrvatskoj 2021. bio je 78 milijuna eura. Prosječno trajanje zatvora u Hrvatskoj je 5,5 mjeseci. Lani je u Europi bilo ukupno 981.013 osoba u zatvoru (pritvorenika i zatvorenika) od toga 31 posto u Turskoj – 303.945. (Poslovni)
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Knjižnica Zatvora u Zagrebu, točnije Remetincu, raspolaže s 6128 knjiga u 16 kategorija, a između 20 i 30 posto zatvorenika redovito ih posuđuje. Najčitaniji su krimići, ljubići, i psihološka literatura, self-help ili pak o sportu, a dostupni su i zakoni, vjerske knjige te naslovi na stranim jezicima. Zatvorenici mogu raditi kao knjižničari uz naknadu, a čitanje je dio rehabilitacijskog programa. Poseban projekt omogućuje roditeljima da čitanjem bajki ostanu povezani s djecom, čime knjiga postaje most između zatvorskih zidova i obiteljskog života. tportal
Žene čine oko sedam posto svjetske zatvorske populacije, ali njihov broj raste znatno brže nego broj muškaraca. Danas jeu svijetu zatvoreno više od 733 tisuće žena, najčešće zbog nenasilnih djela povezanih sa siromaštvom, drogama i neformalnom ekonomijom. Mnoge zatvorenice doživljavaju nasilje, prisilni rad i zanemarivanje mentalnog zdravlja, unatoč Bangkoškim pravilima UN-a. Posebno su ugrožene žene s poviješću obiteljskog nasilja, uključujući one osuđene za ubojstvo zlostavljača. Sustavi rijetko uzimaju rodno uvjetovanu traumu u obzir. Novosti
U Kaznionici Lepoglava kaznu zatvora izdržava više stotina zatvorenika osuđenih za najteža kaznena djela. O životu iza rešetaka, ljudima koji upravljaju zatvorskim sustavom i osuđenicima u prvoj emisiji Nedjeljom u 2 pričaju ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić, bivši boksač Stjepan Božić, koji u zatvor odlazi svojevoljno i za sobom vodi poznate ljude, uglavnom sportaše, kao i bivši zatvorenik Angel Andonov koji je zbog šverca droge iza rešetaka proveo 18 godina. Penić je objasnio kako funkcionira zatvorski sustav, kako se u Lepoglavi izvršuju i gospodarske aktivnosti, iako je veliki problem prenapučenost zatvora. U planu su novi prostori. Omjer pravosudnih policajaca i osoba lišenih slobode kreće se oko 1 naprama tri. Izazovna je i zdravstvena skrb za zatvorenike. Otkrio je i da neki zatvorenici namjerno rade zlodjela kako bi se vratili u zatvor, jer im tamo ipak bolje odgovaraju uvjeti za život. HRT
Globalno zatvorski sustavi troše milijarde dolara, no prenapučenost i nasilje ostaju glavne krize. Privatne tvrtke sve više upravljaju zatvorima, profitirajući na hrani, telefonskim pozivima i radu zatvorenika, dok kriminalne bande vladaju u ćelijama. Zatvorenici preživljavaju u sivoj ekonomiji, koristeći osnovne potrepštine kao valutu. Rehabilitacija često ne funkcionira, a zatvori stvaraju mreže koje po izlasku jačaju kriminal na ulici. Hrvatska i mnoge zemlje još uvijek izbjegavaju privatizaciju, dok SAD i Latinska Amerika eksperimentiraju s komercijalnim modelima. DW
Zatvori u Hrvatskoj izrazito su prenapučeni, s popunjenošću i do 211%, a uvjeti su nehumani – zatvorenici spavaju na podu, dijele WC bez pregrade i čekaju liječničku pomoć mjesecima. Najgore je u Zadru, Karlovcu i Zagrebu. Pravo na privatnost, zdravlje i učinkovitu pravnu zaštitu ozbiljno je ugroženo, upozoravaju pravobraniteljica i odvjetnici. Sustav je preopterećen, trom i često ignorira temeljna prava zatvorenika. Index
Nedavna najava gradnje pet novih zatvorskih objekata diljem Hrvatske zacijelo ne bi trebala izazvati višak javne pozornosti, s obzirom na poznatu činjenicu kroničnog manjka kapaciteta te vrste. I to ne zbog porasta kriminala, koliko zbog dugo zanemarivanog infrastrukturnog standarda. Zanimljive su lokacije – u Osijeku će biti izgrađen na mjestu zapuštenog sveučilišnog kompleksa, u Sisku na mjestu bivše vojarne, a kod Perušića bit će izgrađen u poslovnoj zoni. U Zagrebu još nije sigurna lokacija, no spominje se i kompleks neizgrađene bolnice u Blatu. Ako nije riječ o koincidenciji, moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj slabo napreduje razvoj javnog zdravstva, školstva i privrede općenito, dok je nabolje krenulo barem zatvorskom odnosno penalizacijskom sustavu. DW
U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika. Najčitaniji žanr iza hrvatskih rešetaka je svakako kriminalistički roman, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl. U Lipovici vole knjige vjerskog sadržaja i putopise, u Lepoglavi vole erotske romane Zvonimira Majdaka, kao i romane Suzane Rog – pseudonima pod kojim je također pisao. U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. HRT
People in prison per 100,000 of population, 2017.
US: 666
Israel: 265
Turkey: 254
Chile: 237
Czech Republic: 216
Estonia: 213
NZ: 210
Poland: 196
Mexico: 192
Australia: 162
England & Wales: 145
Spain: 130
Canada: 114
France: 101
Italy: 93
Germany: 76
Japan: 45(OECD)
— The Spectator Index (@spectatorindex) August 22, 2018
600 zatvorenika preuzelo treći najveći zatvor u Britaniji, ali prilično miroljubivo, čini se – samo jedan zatvorenik ozlijeđen, nakon 12 sati opsade vraćena kontrola nad zatvorom
Rasterećenje zatvora: Nakon sedam godina čekanja stižu elektroničke narukvice – pilot-projekt s 20 osoba uključenih u probaciju počinje u veljači