Tekst Igora Bereckog za Bug mapira deset biotehnoloških iskoraka koje bi 2026. trebale prijeći iz hypea u kliničku i industrijsku rutinu. U prvom planu su „ambient“ AI koji smanjuje birokraciju u zdravstvu, in vivo CRISPR za masovne bolesti, stabilnija sučelja mozak–računalo, personalizirana mRNK onkologija i digitalni blizanci pacijenata. Slijede robotska kirurgija, MCED krvni testovi, autonomni laboratoriji, AlphaFold 3 kao alat za dizajn lijekova i „off-the-shelf“ CAR-T terapije. Fokus nije na vizijama, nego na izvedivosti, standardima i stvarnom učinku u praksi.

Pandemija je ubrzala urušavanje povjerenja u znanost, koje su već godinama potkopavali vjerski fundamentalisti, populisti i medijski algoritmi. Od odbacivanja cjepiva i evolucije do negiranja klimatskih promjena, širi se val antiznanstvenih narativa koji hrane polarizaciju i ekstremizam, osobito u SAD-u. Cilj je jasan: oslabiti sekularnu državu i školstvo temeljeno na kritičkom mišljenju, dok plutokrati i naftni lobiji likuju nad profitom. Znanost, nekoć simbol napretka, sve češće postaje meta ideoloških križarskih ratova. Milorad Milun za Novosti

Istraživači Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njihovi kolege sa Sveučilišta u Manchesteru osmislili su način na koji će izraditi disk veličine poštanske marke, s kapacitetom od oko 3 terabajta po kvadratnom centimetru. Molekula temeljena na rijetkom elementu disproziju može zadržati magnetsku memoriju na temperaturama do 100 Kelvina (-173 °C), što je moguće postići korištenjem jeftinog i dostupnog rashladnog sredstva kao što je tekući dušik. Premda je, objašnjavaju, i dalje potrebno ekstremno hlađenje, ovo rješenje, opisano u časopisu Nature, otvara vrata korištenju u podatkovnim centrima i značajno unapređuje gustoću pohrane podataka. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.

U prvom dijelu ekskluzivnog serijala fizičar Goran Senjanović za Index vodi čitatelje kroz emotivnu i intelektualnu potragu za temeljima moderne fizike čestica. Objašnjava nastanak Standardnog modela, čudesnog okvira koji opisuje temeljne sile i čestice u svemiru, te rušenje stoljetne dogme o lijevo-desnoj simetriji. Prikazuje kako su instinkt, hrabrost i strast jednako važni kao matematika, a sudbine znanstvenika isprepletene poput kvarkova u protonu. Ovo je osobna priča o znanosti kao umjetnosti – i o borbi za istinu, bez obzira na smjer.

U prvom dijelu serijala Goran Senjanović vodi nas kroz nastanak Standardnog modela – teorije koja objedinjuje elektromagnetsku, jaku i slabu silu kroz kvante interakcije: fotone, gluone te masivne W i Z bozone. Otkriva kako su Lee i Yang 1956. godine srušili dotad svet koncept simetrije lijevo-desno, a Wu to eksperimentalno potvrdila. Lijevi elektroni, neuhvatljivi neutrini i kvarkovi koji „ne osjećaju“ gravitaciju čine temeljni svijet čestica. No, pravi pokretač otkrića nije samo logika, već i emocija – znanstveni stomak koji zna gdje treba kopati kad um još dvoji. Index

Živimo u eri klikbejt znanosti, a PR postaje važniji od znanstvenih istraživanja. Senzacionalno oživljavanje izumrle vrste strahovuka, pokazalo se, pritom je izmišljotina, svemirski izlet zaručnice Jeffa Bezosa i njenih celebrity frendica nema istraživačkog smisla, a Muskove najave kolonizacije Marsa su neostvarive, ali zakon profita istiskuje zakone znanosti. Svima njjima zajednička je sumanuta ambicija, svi se ti milijarderi igraju malih bogova. Zajedničko im je i to što ozbiljni stručnjaci upozoravaju da su njihovi projekti neostvarivi ili naprosto nevažni. A veže ih i šteta koju usput nanose, bilo borbi protiv klimatskih promjena, bilo povjerenju u medicinu, bilo svođenjem feminističkog pokreta na besmisleni svemirski izlet dokonih prijateljica… Boris Postnikov za Novosti

• Regeneracija rožnice:
  • Nova terapija matičnim stanicama (CALEC) s 92% uspješnosti vraća vid.
  • Potpuna obnova rožnice kod 77% pacijenata nakon 18 mjeseci.
• Liječenje kronične boli:
  • Nova molekula cilja CB1 receptore bez psihoaktivnih nuspojava.
  • Učinkovita u liječenju upalne, neuropatske i migrenozne boli kod miševa.
• Prozirna rastezljiva podloga:
  • Materijal eliminira izobličenje slike pri rastezanju.
  • Moguća primjena u nosivim uređajima, solarnim ćelijama i zaslonima.
• Nano-antena:
  • 10.000 puta manja od uobičajenih niskofrekventnih prijemnika.
  • Koristi optički levitirane nanočestice silicijevog dioksida.
  • Pogodna za podvodne komunikacije i podzemna očitavanja.
• “Vortion” – magnetsko stanje:
  • Oponaša neuronske sinapse, smanjuje potrošnju energije u računalima.
  • Moguća primjena u neuromorfnim spintroničkim uređajima i medicini.
• Kora pomela kao izvor energije:
  • Triboelektrični uređaji od kore pomela pretvaraju mehaničku energiju u električnu.
  • Mogu napajati LED-ice, kalkulatore i sportske satove.
• Cvijeće kao sastojak hrane:
  • Ultrazvukom se iz cvijeća ekstrahiraju vitamini i proteini.
  • Održiva alternativa za proizvodnju hrane i smanjenje otpada.
• Biocement uz pomoć bakterija:
  • Bakterije Sporosarcina pasteurii proizvode biocement za jačanje tla.
  • Moguća primjena u izradi pločica, popravku bušotina i ojačanju cesta.
• Penisni implantati:
  • 3D ispisani implantati obnavljaju funkciju erekcije.
  • Koriste hidrogelnu strukturu i endotelne stanice.

Bug

Životinje kojima je svaki tjedan ubrizgavan mikroorganizam pronađen u kravljem mlijeku i tlu bile su imune na debljanje unatoč tome što su se hranile jelima bogatim mastima i šećerom. Novo istraživanje otkrilo je i kako duboki san pomaže u ispiranju otpada koji se nakuplja u mozgu tijekom budnih sati. Fokusirani ultrazvuk uspješan je u liječenju Alzheimerove bolesti, a u Južnoj Koreji su osmislili Li-S bateriju koja se može napuniti za 12 sekundi. Novost je i cjepivo koje štiti od tuberkuloze i samo se uništava, a odnedavno postoje i pametni prozori koji upravljaju toplinom i vidljivošću. Više o tome piše Bug

Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug