Pilot-projekti četverodnevnog radnog tjedna u nizu zemalja pokazuju jasne koristi: veće zadovoljstvo zaposlenika, bolje mentalno zdravlje, manju fluktuaciju i često rast produktivnosti i prihoda. Model 80–100–100 (80% vremena za punu plaću i punu produktivnost) posebno se pokazao uspješnim u uredskim i znanjem intenzivnim djelatnostima. Međutim, izazovi ostaju u sektorima koji zahtijevaju stalnu prisutnost, poput zdravstva i usluga, te postoji rizik produbljivanja razlika između bijelih i plavih ovratnika. Četverodnevni tjedan djeluje, ali nije univerzalno rješenje. Ideje

Dugi sastanci, previše kompleksni zadaci i loša komunikacija: uposleni u Njemačkoj, prema vlastitim navodima, tjedno potroše više od jednog radnog dana na zadatke koje smatraju manje smislenima. Također, više od polovice ispitanih (58 posto) navodi da pretjerano kompleksni zadaci loše utječu na njihov radni učinak. „Kada ljudi ne mogu smisleno koristiti radno vrijeme, to je rasipanje dragocjenog vremena i vrijednih resursa – naročito sada, kad zbog demografskih promjena više ljudi napušta tržište rada nego što novih dolazi”, rekao je Tobias Zimmermann, stručnjak za tržište rada u Stepstoneu. Skoro polovica (46 posto) radnika priželjkuje jasniju komunikaciju od svojih rukovoditelja, a 37 posto jednostavnije procese rada. Manje od trećine (30 posto) želi više mogućnosti za stručnu obuku i razvoj, dok svaki četvrti želi ulaganja u bolje tehnologije i alate, poput umjetne inteligencije. DW

Neki koriste klasični model: petak slobodan za sve. Druge tvrtke i dalje dopuštaju svojim zaposlenicima da rade pet dana i svaki peti tjedan budu slobodni, ili pak skraćuju dnevno radno vrijeme. Kako je to funkcioniralo u proteklih nekoliko mjeseci? Vidi se da su ljudi malo odmorniji, da subjektivno nemaju problema sa skraćenim radnim vremenom i s poslom koji moraju obaviti. Zaposlenici više nemaju prekovremene sate, produktivnost je ostala ista, a povratne informacije gostiju su također pozitivne. No, postoje izazovi u organizaciji, uredi su češće prazniji pa oni koji tad rade, uključujući i šefove, imaju više posla, pogotovo poslovi u turizmu koji posebno postaju stresniji za vrijeme udarnih termina. Neke tvrtke si ne mogu priuštiti baš takvo fleksibilno radno vrijeme. tportal 

Najdulji je radni tjedan u Ujedinjenom kraljevstvu – 42,1 sati, a najkraći u Danskoj – 37,8 sati na tjedan, pokazuju Eurostatovi podaci. Hrvatska je malo iznad prosjeka EU s 40,4 sati. Što se spolova tiče, muškarci u prosjeku rade nešto duže od žena – 41 sat, žene 39,3 sati. al Jazeera…

Novozelandska tvrtka Perpetual Guardian sa 240 zaposlenih koja se bavi upravljanjem nekretninama lani je uvela četverodnevni radni tjedan da bi se učinkovitost povećala 20%, angažman oko novih klijenata povećao se za 30%, 78% zaposlenika osjećalo se sposobnima kontrolirati radne obveze (ranije 54%), prihod je ostao stabilan uz smanjene troškove i manji utrošak energije, a zadovoljstvo poslom i životom radnika povećalo se na svim razinama. Rezultat nije ostao bez odjeka – ministar rada Novog Zelanda novi režim je nazvao “fascinantnim”, britanski Kongres sindikata trgovaca te delegacije iz Francuske, Japana i Južne Koreje posjetile su tvrtku da vide kako oni rade. Ovdje tvrtkina brošura o uputama kako uvesti novi režim. T-Portal…

“Uvodim četverodnevni radni tjedan. Vjerujem da ljudi moraju imati više vremena za sebe” objavila ja Renata Šeperić Petak, direktorica zagrebačke tvrtke Logička matrica. Kaže ona da nisu ni u kakvim problemima i da imaju puno posla. Za početak će odraditi 6-mjesečni eksperiment pa će isprva samo po jedan čovjek raditi četiri dana u tjednu. Ima ih 10 u tvrtki, uglavnom pišu projekte za EU natječaje. Tvrtka radnicima omogućuje i rad od kuće. Deutsche Welle…

Radni tjedan trebao bi biti smanjen na četiri dana, a radnici bi trebali imati veće plaće – smatra generalna tajnica britanskog sindikata TUC-a Frances O’Grady. Njen je stav da treba podijeliti bogatstvo stvoreno novim tehnologijama na način da radnici manje rade, a više zarade. “U 19. stoljeću sindikati su se borili za osmosatno radno vrijeme. U 20. stoljeću izborili smo prava na dvodnevni vikend i plaćen godišnji, a u 21. stoljeću imamo novu ambiciju” – poručuje O’Grady.

Priča o novozelandskoj tvrtki koja je eksperimentalno prešla na četverodnevni radni tjedan se pokazao toliko uspješnim da razmišljaju da tu promjenu učine stalnom. Eksperiment je pratilo dvoje istraživača čiji je zadatak bio utvrditi efekte koje će kraći radni tjedan imati na zaposlenike. Konačni rezultat je bio taj da su zaposleni imali poboljšanje u ravnoteži posla i privatnog života od 24 posto, na radna mjesta su se vraćali s više energije, njihovi šefovi su primijetili da su kreativniji, da im je pažnja bolja, da su dolazili na vrijeme, nisu odlazili prije vremena niti su odlazili na dugačke pauze. A radni učinak? On je ostao isti. Povod za razmišljanje i članak na Tportalu.

Nakon široke kampanje protiv povećanja broja radnih sati na 40 tjedno, zaposlenici javnog sektora u Portugalu izborili su se za povratak na stari, 35-satni radni tjedan, koji je ukinut 2013. kao jedna od mjera štednje, no na snagu je stupio tek ovoga mjeseca. S druge strane, Vijeće za ekonomske i financijske poslove potvrdilo je prijedlog EK-a o sankcijama Portugalu zbog prekomjernog deficita: 4,4% BDP-a umjesto maksimalnih 3%. T-Portal

Hong Kong ima najduži radni tjedan s prosječnih 50,11 sati u tjednu, Taipei je drugi s 41 satom, a slijede ga Tokio s 39,5 odnosno Peking s 37,42 sata, pokazalo je istraživanje Ujedinjene banke Švicarske provedeno u 71 gradu. Najkraći radni tjedan ima Pariz – 30,84 sata, slijedi Lyon s 31,36 sati. Hongkonžani u prosjeku imaju 17,2 dana godišnjeg, dok je prosjek u ovom 71 gradu – 23 dana. CRI