Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT

Korado Artemis II misiju vidi više kao povijesni “reunion” nego tehnološki skok. Kaže da let podsjeća na Apollo 8, ali u lošijoj verziji – kapsula je veličine Berlinga, unutra su četvero ljudi, a odlazak na WC je znanstvena fantastika (često s vrećicama i selotejpom). Naglašava nedostatak inženjerskog kontinuiteta i opasnost od Sunčevih baklji. Osim svemirskih muka, dotiče se:

• Tehnoloških bisera: Astronauti su uspjeli blokirati oba laptopa krivim lozinkama.
• Umjetne inteligencije: Radiolozi i astronomi prvi su na udaru “ekspertnih sustava”.
• Teologije za IT-jevce: Bog kao kibernetički sustav (Hardver = Otac, Operativni sustav = Duh Sveti, Aplikacija = Sin).
• Svemirskih putnika: Komet Atlas star je 13 milijardi godina, doslovno fosil iz vremena kad njegove zvijezde još nisu ni postojale.

Sve u svemu, opušteno jahanje kroz dekadenciju civilizacije uz nadu da nas Sunce neće “spržiti” prije nego popravimo laptope. HRT

Korado i Elvis seciraju svijet gdje se kozmičke misterije miješaju s prizemnom stvarnošću. Dok teleskop James Webb otkriva da su crne rupe možda “gradile” galaksije, Korado nas podsjeća da evolucija nije samo biološka, već fundamentalni zakon svemira. Saznajemo da su nuklearni pogoni i fuzija često tek marketinški “brener” koji troši više energije nego što proizvodi. Dok AI asistenti u minutama rade poslove koji su nekad trajali mjesecima, Hrvatska gubi bitku za vlastite police, uvozeći čak i radič. Zaključak? Tehnologija galopira, ali mi ostajemo pasivni promatrači ako ne ukrotimo vlastite resurse. HRT

Rat u Ukrajini i na Bliskom istoku iscrpio je zalihe “pametnog” oružja SAD-a. Glavni problem nije samo energija, već i golema dobit država kroz poreze na gorivo. Raspravlja se o “prljavim bombama” i taktičkom nuklearnom oružju. Zaključak je jasan: uporaba bilo čega nuklearnog otvara Pandorinu kutiju koju nitko ne želi. Uzgoj krumpira u mjesečevom tlu je moguć, ali neukusan zbog teških metala. Budućnost je u hidroponici unutar zaštićenih špilja, a ne u “staklenicima s naslovnica”. Analiza asteroida Ryugu potvrdila je prisutnost svih baza za DNK, što sugerira da je život u svemiru gotovo neizbježan. Od kineskih kung-fu robota do Muskovog Starlinka, tehnologija napreduje brže od društvene etike. Dok čekamo kraj ISS-a i jačanje solarne aktivnosti, Korado nas podsjeća da su najveće opasnosti ipak one koje sami stvaramo na Zemlji. HRT

Tenkovi su out, dronovi su in. Rat u Ukrajini i tenzije na Bliskom istoku pokazuju da mali i kreativni (asimetrični rat) pobjeđuju tromu silu. SAD više nije “obećana zemlja” slobode; stroge kontrole na granicama i gubitak privatnosti tjeraju znanstvenike i turiste. Koliko god kukali, zaključak je da živimo u nevjerojatno sigurnom kutku svijeta gdje policija još uvijek ima “ljudsko lice”. Kritiziraju gašenje nuklearki u Njemačkoj kao povijesnu glupost koja je Europu bacila na koljena. Korado podsjeća: najvažniji ulog je u djecu. Prve tri godine su ključne – roditelji moraju pričati s bebama, a ne ih “uštekati” pred TV, jer se u toj dobi stvara inteligencija. HRT

U novoj epizodi Explore (čiju arhivu možete preslušati ovdje) Korlević analizira kako umjetna inteligencija u ratu s Iranom briše granicu između istine i videoigrice. Fokus se seli u orbitu koja postaje opasno odlagalište špijunskih satelita maskiranih u smeće, dok se u lunarnoj utrci Kinezima daju veće šanse zbog njihove obuke u špiljama. Iznenađenje stiže u genetičkoj analizi Nikole Tesle; prema Y-kromosomu on je podrijetlom Vlah, što ga veže uz istarske Ćiće. Emisija zaključuje da je život vjerojatno nastao u morskim dubinama pod tlakom, dok kvantna uparenost ostaje fascinantna, ali neupotrebljiva za besplatne međugalaktičke pozive.

Astronom Korado Korlević upozorava da živimo u turbulentnom razdoblju nalik raspadu velikih carstava, u kojem tehnologija mijenja ratovanje, a dio sukoba već se seli u svemir. Smatra da su društva sve više ovisna o satelitima i tehnologiji, dok umjetna inteligencija postaje snažan alat koji će produbiti razlike među ljudima. Ipak, naglašava da je najveći resurs svake države – djeca. Budućnost, kaže, ovisi o obrazovanju, kritičkom razmišljanju i ulaganju u mlade generacije. Unatoč krizama, ističe da ljudi danas žive bolje nego ikada te da čovječanstvo ima dobre šanse preživjeti i transformirati se. HRT

Emisija započinje analizom napada na Iran, pri čemu Korlević sugerira da su SAD uvučene u sukob pod utjecajem Izraela, što označava početak kraja „američkog carstva“. Razmatra se utjecaj blokade Hormuškog tjesnaca na svjetsku ekonomiju i cijenu nafte. Fokus se zatim seli na svemirsku utrku, gdje Kina tehnološki i organizacijski pretječe SAD u planovima za slijetanje na Mjesec. Obrađene su i teme zagađenja orbite te novi kineski raketni motori na plazmu. Emisija dotiče i granice biologije kroz „biološka računala“ uzgojena od živčanih stanica te fascinantna otkrića u astrofizici poput zvijezda od tamne tvari. HRT

Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a po udjelu visokoobrazovanih mladih, a jaz između obrazovanja i tržišta rada potiče iseljavanje. Korado Korlević upozorava da sustav ne prati potrebe budućnosti, dok Matija Srbić kroz Nuqleus potiče znanstvenike na osnivanje “spin-out” kompanija i komercijalizaciju znanja. Alan Žepec ističe da je cjeloživotno učenje odgovornost pojedinca, ali i tvrtki koje žele zadržati radnike. Ulaganje u edukaciju, razvoj lidera i poduzetnički duh ključno je za konkurentnost i ostanak mladih stručnjaka u zemlji. Poslovni

Korado Korlević i Elvis Mileta vode nas na putovanje od duhovnosti u arhitekturi pa sve do mračnih dubina Jadrana. Razgovor započinju fascinantnom idejom da prostor nije samo kutija u kojoj boravimo, već može pojačati našu unutarnju verziju sebe, pod uvjetom da je arhitekt u njega unio duha. No, ubrzo se spuštaju na teren visoke politike i astronomije, analizirajući zašto američki predsjednici, od Obame do Trumpa, svako toliko „zakompliciraju“ priču o izvanzemaljcima. Korado zaključuje da je statistički nemoguće da smo sami u svemiru, ali da su priče o NLO-ima u Area 51 zapravo savršen alat za skretanje pažnje javnosti s inflacije i ratnih bubnjeva.

Doznajemo i da Kina trenutno opasno bježi ostatku svijeta u hipersoničnim letjelicama. Korado objašnjava da problem više nije samo motor, već materijali koji bi izdržali paklene temperature pri brzini od 9 maha, dok se vojna industrija sve više oslanja na 3D printanje metala. Pred kraj se dotiču kriminologije i DNK dokaza, upozoravajući da oni nikada nisu stopostotno sigurni zbog mogućnosti kontaminacije uzorka. Za kraj, dobili smo i pravi lokalni “insajderski” savjet: ribari u Istri već desetljećima šute o lokacijama “brombola” – mjesta gdje iz morskog dna izbija metan – jer su to najbolja mjesta za ulov velike ribe. HRT