Ministarstvo kulture u javnu je raspravu uputilo prijedloge dvaju novih zakona – o muzejima i audiovizualnim djelatnostima. Preciznija definicija načina izbora i opis ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog vijeća i jasnije definirane odredbe o razlikovanju sredstva za rad Hrvatskog audiovizualnog centra i sredstva Nacionalnog programa kao i sredstva za poticanje ulaganja u proizvodnju AV djela, najvažniji su elementi novoga prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima (ovdje javna rasprava online). Glavna je pak značajka prijedloga Zakona o muzejima (javna rasprava) u tome što je značajno sažetiji od dosadašnjih propisa. Javna rasprava traje do 14. prosinca. HRT
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147Ministrica Nina Obuljen Koržinek promijenit će model otkupa knjiga za knjižnice od iduće godine. Taj model trebao bi izbjeći apsurdne situacije – da neki nakladnici imaju i više od 70 posto udjela sredstava Ministarstva u godišnjem prihodu ili da nakladnik u sedam godina dobije 10 milijuna kuna. Novi model sadrži jednu veliku promjenu – sada se odgovornost odabira naslova s članova Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje je dio Ministarstva i ima savjetodavnu ulogu, ‘’prebacuje’’ na knjižnice. Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori taj model nisu prihvatili jer, kako su rekli Nacionalu, smatraju da će tako dodjela novca biti netransparentnija.
Zapozorje riječkoga HNK-a došlo je u središte medijske pozornosti ne zbog izvedbe Baleta koja je oduševila publiku, nego zbog drame koja se događa u pozadini, a uz opravdanje da zbog bolesti čistačica zaposlenici Baleta moraju čistiti prostore. Dok intendant tvrdi da navedeno nije obveza, nego su dotični zamoljeni za pomoć u zaista čudnoj situaciji jer se ne može naći kvalificirana osoba za posao, kuloari, a i otvoreni pisani prigovori, govore o igrama ugovorima na određeno te pritisku na umjetnike zbog kojega ne smiju odbiti takav posao. Ministrica kulture smatra kako je riječ o održavanju higijene te da nema ničega spornog u aktu intendanta, a sve za sobom povlači pitanje dugogodišnjih problema propadanja Baleta te nezavidna položaja plesača i plesačica u riječkom HNK-u. Nacional
Model poticaja stranim produkcijama uveli smo u Hrvatskoj 2011. godine izmjenom Zakona o audiovizualnim djelatnostima, a počeo se provoditi godinu dana kasnije. U našem mandatu, donošenjem novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima 2018. godine, ojačali smo taj sustav tako da smo povećali udio sufinanciranja i otvorili mogućnost poticaja i za dio domaće produkcije ukoliko se radi o ulaganjima. Ukupni učinci ‘filminga’, prema istraživanjima Instituta za javne financije, kad govorimo o stranim produkcijama, od 2011. godine do danas iznose više od milijardu i 300 milijuna kuna, rekla je ministrica kulture u intervjuu za Tportal u kojem se dotaknula niza tema o stanju audiovizualne produkcije kod nas. Bila je tu i tema o Oscarima, a nama je zanimljiva ona o najavljenom filmskom studiju: Proteklih godina razgovaramo s nizom potencijalnih investitora i grupacija koji iskazuju veliki interes (za njegovu izgradnju), i ja vjerujem da će doći do realizacije tog projekta, zaključivši da bi filmski studio, prema objavljenoj studiji, bio uspješan i isplativ.
U emisiji Točka na tjedan gostovale su saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i ministrica Nina Obuljen Koržinek te komentirale novi Zakon o obnovi koji je trebao unaprijediti procese obnove na Baniji i potresom pogođenim područjima. Dok se Koržinek pravdala sporošću procesa te voljom Vlade da probleme riješi, Selak Raspudić izjavila je kako je riječ o pozivu na korupciju te napomenula da je poraslo i nasilje u Sisačko-moslavačkoj županiji te da je takav rasplet ne čudi s obzirom na zavrzlame oko Zakona te je postavila pitanje tko će platiti obnovu, no konkretan odgovor nije dobila. N1
Prihvaćeni su konačni prijedlozi zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te Zakona o elektroničkim medijima, a temeljni benefit trebao bi biti otklanjanje pravnih nesigurnosti vezanih uz korištenje iznimaka i ograničenja od autorskih i srodnih prava. Također su bolje uređena prava nakladnika informativnih publikacija i detaljno definirana autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite. To se odnosi na Facebook i Google pa je predloženo da se dio prihoda od sadržaja koje koriste usmjeri prema nakladnicima informativnih publikacija i novinarima. Prvi put je novinarski rad definiran kao autorski rad te će tako uređuje i njihov status. 24 sata
Na prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je predstavila Obuljen Koržinak reagirale su brojne udruge, među njima HDU, ZAPRAF, a potporu im daju i novinarske udruge DZNAP, HDN i SNH. Ministrica je ovlastila isključivo HUZIP za preispitivanje valjanosti postojećih i budućih ugovora te tako monopolizirala tu ulogu te se autori boje ugroze slobode izbora i ugovaranja poslova. Također im je dana jedinstvena uloga da se samo preko njih mogu prikupljati sredstva od digitalnih servisa, dok su prije izvođači mogli birati te i samostalno prikupiti sredstva. U Zakonu je još prijepornih mjesta, primjerice mogućnost da naručitelj bez autorske privole mijenja ili dovršava djelo te mutna konstrukcija o potpisivanju autora koja ne obvezuje nakladnika na taj postupak. ZAMP se igra Švicarske i tvrdi da nikakav Zakon ne može zadovoljiti sve strane. Tportal
Sektori audiovziualnog prometa i informativnih medija su također pogođeni pandemijom, prihodi od oglašavanja pali su im za 20 posto. Ministri kulture zemalja EU složili su se da bi predviđena sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost trebalo koristiti za ulaganje u digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju informativnih medija i audiovizualnog sektora. Poruka je da se pokrene jedan novi ciklus investicija, da se iskoristi plan za ovaj sektor koji je jedan od najpogođenijih pandemijom koronavirusa, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Dio sredstava usmjerit će se prema medijima i novinarstvu, dok će drugi dio ići za digitalno arhiviranje i reformu konzervatorskog sustava. Prema podacima Europske komisije, godišnji promet audiovizualnog sektora i sektora informativnih medija iznosi 193 milijarde eura. (Novi list)
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za Jutarnji je govorila o programu u okviru predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, Rijeci 2020 i četirima novim zakonima – Zakonu o elektroničkim medijima, Zakonu o umjetnicima i umjetničkim djelatnostima, Zakonu o autorskom pravu i Zakonu o financiranju. Opseg djelatnosti na koje se dobivaju porezne olakšice se širi, a za konceptualne umjetnike neće se više primjenjivati minimalni cenzus, najavila je.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek usprotivila se u subotu zatvaranju Kina Europa, koje je uprava tog kina najavila za nedjelju nakon što ih je vlasnik prostora Grad Zagreb izvijestio o isteku ugovora o najmu i obvezi vraćanja prostora 1. lipnja. “Ja sam svakako protiv zatvaranja”, izjavila je ministrica kulture dodavši da se, ukoliko postoji dobra volja, sigurno može naći način da ti prostori ostanu u funkciji kulture. Tijekom subote oglasio se direktor Kina Europa Boris T. Matić te najavio da će u srijedu nastaviti s projekcijama u kinu. tportal…
Medijski sektor joj se raspada, novinari su izrešetani tužbama, odnedavno ih tuži čak i javna radiotelevizija, takvu televiziju sada bojkotiraju ugledne organizacije i dobar dio političke opozicije, neprofitni mediji su u terminalnoj fazi zbog sistemskog uskraćivanja sredstava, samonametnuti rok za donošenje medijske strategije istekao je još pretprošle godine, o novim zakonima i natječajima pregovaraju tajanstvene radne skupine, Hrvatsko novinarsko društvo otvoreno ustaje protiv vlastite ministrice, hashtag prosvjednog dana je #ninanana, ali Obuljen Koržinek o svemu tome principijelno nije rekla ni riječi – Novosti.