Gotovo cijela nakladnička scena je u Zagrebu, što je šteta, nije Zagreb Hrvatska. Autora ima, dobrih i zanimljivih, šepamo s publikom, ne odgajamo je, ali to nije stvar toliko izdavača koliko Ministarstva znanosti, pa tek onda Ministarstva kulture. Za mlade autore sam složio spomenuti festival Prvi prozak na vrh jezika, no mimo toga imaju neke mogućnosti, ali im je teže nego nekad nama, jer se prostor za kulturu u medijima smanjio. No, svaka generacija bi morala stvarati vlastite platforme. Kritika je solidna, ali nema svoje personalizirane perjanice, to možda i nije pogubno – kaže Kruno Lokotar za H-alter. Sad je urednik AGM-a, nije više freelancer, a iza njega se nalazi više od 500 naslova pod njegovim uredničkim potpisom.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.
Jer se uvijek osjećam da sam u sukobu interesa. No da se ne lažemo: ja sam i dalje kritičar, samo nevidljiv, jer sam urednik. Najvažniji dio uredničkog posla je, naime, odbijati rukopise, ne davati lošim autorima lažnu nadu i priliku za objavu, držati razinu struke i scene. Jasno je da su kriteriji različitih urednika različiti, baš kao i potencijali i profili nakladnika, često vidim objavljene rukopise koje sam prekrižio nakon nekoliko kartica teksta. Važno je da si kao urednik svjestan svojih limita i da ne preuzimaš posao iza kojega ne stojiš. Ako ništa, i danas mi ostaje zadovoljstvo i odgovornost da napišem blurb, tekst za poleđinu, pa tako po prvi put pošaljem neku knjigu u svijet. Kruno Lokotar za Kritiku-hdp.
Vodit ću Zagreb drukčije – kao šerif, slogan je nove izborne liste koja se zove Chuck Norris 366. Budući ministar kulture Kruno Lokotar obećaje zabranu potresa, veliko pivo po cijeni malog i adventsku kućicu po svakom kućanstvu. Najavljena je i borba za 8000 eura za rad iz kafića te 12.000 eura za rad s terase kafića, zabrana coffe to go i obvezno uvođenje “kafićkog sata” uz obavezno ritualno ispijanje kave uz novine i tračeve od 9 do 12 sati svakog dana. Telegram…
Povjesničar Hrvoje Klasić ove će godine čitati ‘Opet on’ Timura Vermesa, roman u kojem se Adolf Hitler 2011. budi usred Berlina i pokušava shvatiti što se dogodilo s Njemačkom, ali i svijetom uopće. Na polici mu je i ‘Olivino nasljeđe’ Alide Bremer, pregled hrvatske povijesti u zadnjih stotinjak godina, kao i triler ‘Gaudijev ključ’ Andreua Carranze. Što će čitati pjesnikinja i feministica Asja Bakić, pisac i prevoditelj Boris Perić, urednica i spisateljica Alida Bremer, glumica Urša Raukar, urednik i aktivist Kruno Lokotar piše T-Portal.