Jutarnji piše o tome što nam donosi prijedlog novog zakona o zaštiti potrošača stambenih kredita. Banke više neće moći na građane prebacivati tečajni rizik ako će kunske kredite odobravati iz devizne štednje ili kunske štednje s deviznom klauzulom. Također, banke će za kunske kredite trebati dodatne kunske izvore, a njih će pak morati osigurati HNG, što znači da će morati mijenjati monetarni režim, a to znači i jačanje valute kune i smanjivanje pretjerane euroiziranosti sustava.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je po prvi puta da su kunski krediti jeftiniji od eurskih. Usto, kunski su krediti danas za više od dva boda jeftiniji nego 2015. godine. Inače, iako Hrvatska ide prema ukidanju kune, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto. Poslovni…
Općinski sud u Osijeku donio je prvu presudu za preplaćene kamate u jednome kunskom kreditu bez valutne klauzule, prema kojoj Addiko banka mora tužiteljici isplatiti gotovo 55 tisuća kuna plus zatezne kamate te ističu da je ta presuda ohrabrenje za podizanje privatnih tužbi svim dužnicima kojima su se kamate mijenjale odlukom banaka. Udruga Franak donosi kopiju presude. Udruga poziva sve dužnike koji su prije 1. siječnja 2013. ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom da im se jave, moguće su nove tužbe. Novi list
U prvih osam mjeseci ove godine udio kunskih kredita u svim novoodobrenim kreditima u Hrvatskoj bio je 58,3% i to je od izbijanja gospodarske krize najdulji period u kojem su kunski krediti dominirali nad onima s valutnom klauzulom. Ukupni kunski plasmani porasli su za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8% (u iznos nije uključeno kreditiranje države). Tako su ukupni plasmani banaka (uključujući državu) na kraju kolovoza bili 221,3 milijarde kuna, od čega se na kredite u kunama bez valutne klauzule odnosilo 90,0 milijardi kuna ili 40,7%. Novi list
U slučaju da dužnici u švicarskim francima svoj kredit, nakon prebacivanja u eurski, dodatno prebace u kunski kredit prvo na što moraju misliti je mogućnost jačanja kune u odnosu na euro, ali takav scenarij je malo vjerojatan. Što se kamata tiče, u pravilu, zatvaranje eurskog i uzimanje kunskog stambenog kredita isplati se svima kojima su banke u konverziji odredile više kamatne stope od onih koje važe za nove kunske kredite. Usto, sve biše banaka kod kunskih kredita nudi i opciju fiksnih kamatnih stopa, a i kod promjenljivih je kamatnih stopa kredita promjenljivi dio kamatne stope uvijek vezan uz nacionalnu referentnu stopu. T-Portal