Novinar i kritičar Boris Postnikov govori o optužbama za “jugonostalgiju” nakon objave knjige Književna Republika Jugoslavija, pojašnjavajući da je cilj uspostavljanje slobode čitanja i kritike izvan strogih nacionalnih kanona. Prisjeća se rada u marketingu i uređivanja tjednika Zarez u vrijeme studentskih i aktivističkih prosvjeda. Govori o odnosu ljevice prema kapitalizmu te brani Hajduk i njegovu najuspješniju povijest pod petokrakom. Zaključuje da kritički osvrt na jugoslavenski period omogućuje učenje iz prošlosti, a da međunarodna prepoznatljivost postjugoslavenskih autora nadilazi domaće političke prepirke. Odbacuje optužbe o “jugonostalgiji” i ističe da se o Jugoslaviji danas smije govoriti samo negativno. Kritizirao je i Mirjanu Kasapović zbog, kako kaže, nepoznavanja književne teorije te dodao da su anacionalni autori poput Ugrešić i Matvejevića često bili žrtve nacionalističkih pritisaka. Novosti

Svaki intelektualac koji se boji onoga što je napisao neka zna da je to jedino što mu vrijedi. Uspijevaju samo strašno hrabri intelektualci, koji naprave odmak od mainstreama, jer ono što je u mainstreamu nitko ne zapamti niti prihvaća, izjavila je Slavica Mandić, supruga znamenitog novinara i publicista Igora Mandića, u emisiji Vide TV. Ispričala je kako je jako voljela Igorove javne polemike, te da je sudjelovala u nastajanju njegovih polemičkih tekstova. Devedesetih je i sama objavljivala kolumnu “Bijesna domaćica” u Slobodnoj Dalmaciji pa u “Dalmatinskim novinama Dan”.

“Posebnim poglavljem” nazvala je sklonost svog supruga da se “posvađa s feministicama”, kako je znamenitu polemiku nazvao voditelj Tomičić. “Strašno je volio žene, a ja sam imala sreću da mene smatra simbolom ženskog svijeta. Radije se družio sa ženama, intelektualkama koje su voljele razgovarati i čitati. Ali, kao i svaki normalan muškarac, smatrao je da su to dva jako udaljena svijeta koji ne mogu protiv svoje naravi. Volio je ženskost, ili ono što je on umislio da je žensko. Svaki dan slušala sam njegovu rečenicu: ‘Vi žene lažete kad zinete.’ Odgovorila bih mu: ‘To je naš odgoj zadnjih 20 hiljada godina. Morale smo naučiti lagati.’” Novosti

Njegove su pjesme knjigovodstvene forme, a tko ih smatra bitnima ima etički, estetski i povijesni problem, izjavio je filozof, povjesničar i teolog s Filozofskog fakulteta u Zadru Marko Vučetić za Zavidavanje. Vučetić je kazao kako se s estetskim likom hrvatske desnice treba “suočiti ironijski”. On na odsustvu svoga sluha zgrče novce. Oni koji se okupljaju oko njega i misle da sudjeluju u nečem nacionalno bitnom imaju estetski, etički i povijesni problem. Krajnja hrvatska desnica u takvoj spoznajnoj insuficijenciji ne shvaća da se zalaže za marksističko-lenjinistički koncept države. Novosti

Povjesničar Hrvoje Klasić analizira studentske prosvjede u Srbiji u kontekstu prethodnih studentskih pokreta u Srbiji, ističući njihovu važnost kao društvene snage. Klasić naglašava da su ovi mladi ljudi, često otpisani kao nezainteresirani, pokazali iznenađujuću snagu i odlučnost, postavljajući nove standarde za političko djelovanje. On upozorava na važnost autonomije sveučilišta i ističe da su ovi protesti, iako možda neće dovesti do trenutnih političkih promjena, ostavili neizbrisiv trag na srpsko društvo, pokazujući mladima da imaju pravo na pobunu.

Kesić je Tomičiću ispričao svoju tridesetogodišnju karijeru televizijskog novinara koji se sa svojom emisijom “24 minuta sa Zoranom Kesićem” prometnuo u jednog od najpopularnijih političkih satiričara Srbije i bivše Jugoslavije. Tomičić ga je opisao kao “hrabrog novinara koji svoju duhovitost i šarm koristi da gledateljstvu u Srbiji isporuči redovitu porciju kritičkog mišljenja”. O medijima u Srbiji kaže: Postoje oni koji su PR služba vladajuće stranke, i oni koji se trude baviti svojim poslom, istinom. Najveći respekt imam za istraživačke medije Krik, Birn i Cins; od televizija N1 i NovaS, a od novina Danas, Vreme, Radar i Nedeljnik. Televizije Pink, Prva, B92 i Hepi su trovačnice, PR vladajuće stranke. Najveći problem na medijskoj sceni je to što najveći deo Srbije ne vidi nezavisne televizije, nego samo one pod palicom vlasti. Novosti

Ranije je režirao niz dokumentarnih i kratkih filmova, a u fokusu gotovo svih tih filmova svakodnevna je ljudska muka. Naročito zapaženi njegovi su filmovi Gangster te voli i Srbenka. Prvi je gorka komedija o životu čovjeka koji spaja usamljena srca, a drugi teška drama koja govori o životima pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj. Nebojša Slijepčević je čovjek koji ima potrebu ljudima otvoriti oči, redatelj koji redovito izlazi iz zone komfora dajući nam uvid u ljudske sudbine u kojima komforu nije bilo mjesta. Zanimljiv razgovor u Zavidavanju s Ladom Tomičićem.

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

Možemo! je odlučio ići sam na izbore jer su njihove ankete pokazale da birači Možemo! ne bi glasali za koaliciju sa SDP-om, a žele što veću izlaznost jer je to jedini način, smatra, da se sruši HDZ. Za novi stadion na Maksimiru kaže da je dogovor s Nadbiskupijom bio jedini način da se riješe imovinsko-pravni odnosi na trenutnom zdanju. Kronični problem odlagališta smeća na Jakuševcu Tomašević je odlučan riješiti gradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku do 2028. godine.

Ključno je razgovarati s ljudima i objasniti da to neće biti kao druga odlagališta, već postrojenje nove generacije sa sortirnicom, bioplinskim uređajima i postrojenjem za obradu miješanog otpada, bez neugodnih mirisa. Imali smo 70 milijuna eura nepodmirenih obaveza, a sada nemamo dugova. Stabilizirali smo financije proračuna i Holdinga. Proračunom od 2,5 milijarde eura, drugim najvećim poslije državnog, možemo upravljati bez korupcijskih afera, rekao je Tomislav Tomašević u iscrpnom intervjuu za Vidu. Novosti, Lupiga

Nije teško zamisliti neku buduću gradsku vlast u Gradu Zagrebu, za petnaest ili dvadeset godina, kako odlučuje da podigne spomenik Milanu Bandiću, najdugovječnijem gradonačelniku u povijesti glavnoga grada. Nije teško zamisliti niti kako pritom Bandića nazivaju najuspješnijim gradonačelnikom u zagrebačkoj povijesti. Generacije koje dolaze lako bi to mogle progutati, baš kako generacije koje nisu zapamtile Franju Tuđmana danas gutaju priču o ocu domovine i velikom političaru – piše Tomičić u Novom listu o čovjeku koji cijelo ovo novo stoljeće vodi Zagreb po svom ukusu i na svoj način.

Ladislav Tomičić u svojoj kolumni za Novi list skreće pažnju na “jednu novost, u javnosti oglašenu nausko i nedovoljno, daleko ispod značaja koji ta novost ima, iako je, vjerujemo, jedna od najboljih stvari koja se hrvatskom novinarstvu dogodila posljednjih pet, šest godina. Naime, portal Faktograf, koji su 2015. godine pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo i GONG, postao je partner Facebooka u suzbijanju lažnih vijesti… Međutim, činjenica da je Facebook odabrao Faktograf za jednog od svojih partnera dala je ovom portalu s malom, ali vrlo dobrom redakcijom motor na mlazni pogon. Vijesti koje Faktograf ocijeni lažnim, obrazlažući svoju ocjenu vjerodostojnim argumentima, Facebook će ubuduće prikazivati uz napomenu da je riječ o neistinitom sadržaju.” (U nastavku se Tomičić bavi jednom irelevantnom novinarskom udrugom kojoj smeta provjera točnosti.)