Neke laži ili djelomične istine možda su učinjene iz dobre namjere – da zaštitimo sugovornika, da mu lošu vijest učinimo podnošljivijom. No jeste li ikad čuli da netko želi da mu se laže? „Doktore, recite mi istinu“, česta je fraza iz filmova, ali i života. Nitko nije tako slab niti bespomoćan da ne bi mogao podnijeti istinu. No, kako komunicirati s menadžerima koji kažu: „Nemojte mi dolaziti s lošim vijestima“? Ako ljudi saznaju da lažete ili prikrivate istinu, zauvijek ćete izgubiti njihovo povjerenje. Niste li sigurni u neku informaciju, iskreno recite da ne znate, ali da ćete saznati. Ako nešto nije u redu, to i recite, inače ćete izgubiti vjerodostojnost. Pa biznis nije politika, ugled ćete izgubiti prije isteka četiri godine, kada su sljedeći izbori. Bez obzira na razlog – prikrivanje lošeg upravljanja tvrtkom ili strah od gubitka radnog mjesta – laganje je kratkotrajna strategija, a dugoročno izaziva stres i frustraciju. Savjeti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Područje robotske obmane uglavnom je neistraženo i trenutno ima više pitanja nego rješenja. Jedno od ključnih pitanja je, ako ljudi postanu svjesni da im je robotski sustav lagao, kako vratiti povjerenje u robota? Istraživači su osmislili simulaciju vožnje u kojoj su uz pomoć robotskog pomoćnika ozlijeđenog prijatelja vozili u bolnicu. Ne budu li dovoljno brzi, prijatelj će umrijeti. Robot je dojavljivao kako se negdje na putu nalazi policija. Oko 45 posto ispitanika je usporilo. Kad je vožnja završila, u nekim bi slučajevima robot priznao da je lagao, dok je u drugom odgovoru samo rekao da mu je žao. Iako nijedna vrsta isprike nije potpuno vratila povjerenje, isprika bez priznanja laganja, jednostavno “Žao mi je”, statistički je nadmašilla ostale odgovore. To je zabrinjavajuće i problematično, smatraju istraživači. Bug
Treba biti oprezan da se pokreti nervoze i manjka samopouzdanja ne zamijene za laganje. Uvijek treba pretpostavljati najbolje, pogotovo ako ste na spoju.
Paltering: Nova riječ kojom se opisuje laganje pomoću istinitih informacija
Esej iz psihologije: Što smo naučili gledajući djecu kako lažu
Istraživanje pokazuje zašto laganje tako brzo prelazi u naviku, naime, iako početna grižnja savjesti postoji, mozak se vrlo brzo privikava na laganje i osoba postaje sve vještija u tome. S vremenom i laži postaju veće, a tijelo nema niti uobičajene simptome po kojima se prepoznaje lažljivce, poput znojenja ili nervoze. New Scientist
Tri znaka da vam netko laže, prema iskustvu FBI-a
Kao jedna od tekovina američkog pokreta za život, pro-life, koji su u Hrvatsku uvezli vođe konzervativne/klerikalne revolucije Željka Markić, Stijepo Bartulica i Vice Batarelo, svakako su i lažne klinike za pobačaje na koje nabasate čim u internetsku tražilicu upišete ‘klinika za pobačaj’ odnosno ‘pobačaj’. Zagrebački ginekolog Dubravko Lepušić upozorava kako te stranice šire dezinformacije i plaše žene, a nitko ništa ne može poduzeti kako bi se takva praksa zaustavila. T-Portal
Očekivali biste da će za Tolstojev pozamašan klasik ‘Rat i mir’ ljudi lagati da su ga čitali, no britanska studija otkrila je da ljudi najviše “ne govore istinu” kad je u pitanju ‘Alisa u zemlji čudesa’. Nakon nje Britanci se najviše vole praviti da su čitali Orwellovu ‘1984.’ te Tolkienovu trilogiju ‘Gospodar prstenova’, a tek zatim ‘Anu Karenjinu’. Lažu i o ‘Pedeset nijansi sive’, Dickensovim romanima te ‘Ponosu i predrasudama’. Telegraph
Istraživanje američkih i britanskih znanstvenika provedeno na 114 šestogodišnjih i sedmogodišnjih ispitanika pokazalo je da djeca koja bolje prikrivaju svoje laži istovremeno daju bolje rezultate na testovima verbalnog pamćenja, odnosno da bolje pamte riječi, a to je zato jer laganje uključuje dobro baratanje informacijama, tumače istraživači. Pokazalo se i da je tek četvrtina djece bila spremna varati na testu, a zatim i o tome lagati. Glas Slavonije
Istraživanje je potvrdilo da laganje najčešće počinje za vrijeme adolescencije, dok su djeca i penzioneri najiskreniji. Razlog tome je učestalost laganja koja se povećava u mladenačkoj dobi, a pada s godinama zbog promjena u mozgu. Dnevni prosjek su 2-3 laži, s tim da većina adolescenata laže tri puta dnevno i izgovori pet laži, a stariji izgovore jednu laž ili uopće ne lažu. Telegram