Riječki urolog prim. dr. Maksim Valenčić tvrdi da se liste čekanja mogu znatno skratiti boljom organizacijom i jasnom odgovornošću. U KBC-u Rijeka, gdje je bio šef, ukinuo ih je uvođenjem sistematizacije, zapošljavanjem potrebnog broja liječnika te strožom kontrolom upućivanja na pretrage. Smatra da je više od 50% CT i MR pregleda nepotrebno te da liječnici često šalju pacijente „po inerciji“. Uveo je konzilije za svaku odluku, smanjio broj biopsija i redovito koordinirao s radiolozima. Rezultat: iste operacije, ali znatno manje pretraga i bez dugih čekanja. N1, Index

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

Bolnice u Hrvatskoj suočavaju se s izazovom smanjenja lista čekanja na dijagnostičke postupke, ali se suočavaju s neočekivanim preprekama. Unatoč ubrzanju rada i uvođenju dodatnih ambulanti, čak 35% pacijenata odbilo je prihvatiti raniji termin pregleda. Ministarstvo zdravstva reagiralo je otvaranjem centralne elektroničke pošte za prijave građana čiji termini prelaze 9 mjeseci (liste@miz.hr). Ipak, državni tajnik Silvio Bašić ističe organizacijske nedostatke i nedostatak kadra kao izazove. Unatoč naporima, problemi u sustavu i nespremnost pacijenata na promjene ostaju ključni izazovi. (N1)

S adrese liste@miz.hr pružit će još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregledDugoročni je cilj, dodaju iz Ministarstva zdravtsva, pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području. tportal

Čeka se na razne zdravstvene usluge, bilo da se radi o prvim pregledima, kontrolama, operacijama ili nekoj drugoj vrsti pregleda. No, najveća boljka zdravstva su liste za dijagnostičke preglede, za čije je smanjenje ministar Vili Beroš smislio ambiciozan plan. Do kraja godine, u manje od 50 dana, sve bolnice u Hrvatskoj trebaju smanjiti liste čekanja za ove preglede na 270 dana. Ministar im je, izgleda, zadao tešku zadaću, ali sve bolnice smatraju kako će na razne načine uspjeti provesti ovaj ozbiljan plan Ministarstva. Najveći broj bolnica muku muči s listama za magnetsku rezonancu. Bilo da se radi o pregledima kralježnice ili mozga, KBC Zagreb drži nepopularan rekord od 580 dana. Iako naredba nekim bolnicama ne dolazi u najbolje vrijeme, iz Ministarstva tvrde kako se liste čekanja mogu, pa i moraju smanjiti. Index

Liste čekanja za preglede u Hrvatskoj tijekom krize zbog koronavirusa povećane za 10%, do sada reaktivirano 60% bolničkog sustava

Statistika lista čekanja u mandatu Kujundžića: Umjesto 140, sad se u prosjeku čeka 163 dana, a broj narudžbi se povećao za 170.000

Za neki pregled, dijagnostičku pretragu i operacijski zahvat u hrvatskim bolnicama upisano je 865.080 osoba, a prosječno se na termin čeka otprilike 5,5 mjeseci, ili točno 164 dana. Na prvi specijalistički pregled u KBC-u Split čeka se 4,5 mjeseci (134 dana), što se taman uklapa u državni prosjek. Najdulje se u Splitu čeka na prvi pregled kod endokrinologa i reumatologa – čak 10 mjeseci. Slobodna…

Zahvaljujući povećanim izdvajanjima za zdravstvo i radnim vremenom dijagnostike, koja radi i popodne te subotom i nedjeljom, Slovenija je smanjila liste čekanja za preglede. Svaka obavljena pretraga ustanovi se uredno plaća – država plaća dodatnih 20 posto programa svima koji rade ambulantnu specijalistiku. U Sloveniji se za zdravstvo izdvaja 1.700 eura po stanovniku, u Hrvatskoj 750 eura.

Prije mjesec dana pokrenut je pilot-projekt prioritetnih listi čekanja u četiri zagrebačke bolnice s ciljem da takvi pacijenti u mjesec dana dobiju dijagnozu, ali i počnu s liječenjem. U tih mjesec dana obrađeno je oko 1.000 pacijenata, u prosjeku 40-ak dnevno. Projekt od rujna kreće u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj. HRT