Litij podijelio Srbiju: Aktivisti i oporba brane okoliš - Monitor.hr
Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/single.php on line 27
class="post-2817987 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-gospodarstvo category-okolis tag-ekoloski-aktivizam tag-litij tag-rio-tinto tag-srbija">
31.07.2024. (22:00)

Profit ispred ekologije

Litij podijelio Srbiju: Aktivisti i oporba brane okoliš


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Rasprava o iskapanju litija u Srbiji sve je žešća. Tisuće građana diljem zemlje prosvjeduju protiv projekta kompanije Rio Tinto na rijeci Jadar. Otvaranje rudnika litija na zapadu Srbije podržala je Europska unija. Iskapanje bi trebalo početi 2028., a iz tih bi se zaliha mogle proizvesti baterije za više od milijun električnih vozila. Time bi se smanjila dominacija Kine, koja kontrolira više od 40 posto svjetske proizvodnje litija. Velik interes za vađenje litija pokazao je najveći europski proizvođač automobila – Njemačka. Od srbijanskih zaliha tog rijetkog metala mogle bi se proizvesti baterije za milijun i sto tisuća električnih vozila. HRT

Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država transparentno voditi proces u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u duboko koruptivnom odnosu, te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš. Inzistira se na tome da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijela izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalnog stanovništva, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav. HRT


Slične vijesti


Deprecated: WP_Query was called with an argument that is deprecated since version 3.1.0! caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2806399 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-okolis category-politika category-svijet tag-ekoloski-aktivizam tag-represija-rezima">
23.04.2023. (18:00)

Nasilje koje se događa unutar ekološkog pokreta isključivo je izazvao vladajući režim

Teror nad ekološkim aktivistima

Zeleni aktivizam” kao budućnost ekološkog pokreta - Magazin o ekologiji,  zaštiti životne sredine, održivom razvoju i zdravim stilovima života

Iako su etablirane ekološke organizacije zagovornice mirnih oblika akcija, brojne obavještajne agencije u SAD-u čak i naznake radikalnijih akcija u knjigama i filmovima smatraju potencijalnom terorističkom prijetnjom. Recentni primjeri nasilja nad ekološkim aktivima u Europi također govore u prilog tome da je reakcija policije više nego pretjerana. Fuzijskih centara diljem SAD-a ima 80, a financijski i institucionalno nalaze se pod upravom Ministarstva domovinske sigurnosti. Njihovo se djelovanje uglavnom svodi na recikliranje postojećih izvještaja ili izmišljanje prijetnji kako bi opravdali svoje postojanje. Iako svjesni ustavnih zaštita slobode govora, fuzijski centri u Kansasu i Teksasu takve stavove, sadržane u knjigama i filmovima, smatraju potencijalnom terorističkom prijetnjom. U tome se oslanjaju na klasifikaciju domaćeg terorizma FBI-ja, koja “ekoterorizam”, odnosno “nasilni ekstremizam za prava životinja i okoliš” navodi kao jednu od pet postojećih kategorija domaćeg terorizma, ne praveći razliku između napada na infrastrukturu i napada na ljude. Novosti