Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

Ova bolest najčešće pogađa starije i žene te snažno utječe na cijele obitelji. Iako je bolest zasad neizlječiva, dijagnostika napreduje, a preventivne mjere su dobro poznate. Američka istraživanja donose nadu jer sugeriraju da održavanje ravnoteže molekule NAD+ može čak djelomično preokrenuti tijek bolesti, potičući mozak na stvaranje novih neuronskih veza. Hrvatski znanstvenici uključit će se u daljnja istraživanja u novom centru. HRT

Nova studija objavljena u Cell Reports Medicine pokazuje da poremećaj ravnoteže molekule NAD+ ima ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti. Na mišjim modelima, znanstvenici su dokazali da održavanje ili obnova te ravnoteže ne samo da sprječava bolest, nego može i preokrenuti već uznapredovala oštećenja mozga, uz potpuni povrat kognitivnih sposobnosti. Iako rezultati bude optimizam, istraživači upozoravaju na oprez sa suplementima i naglašavaju da su potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Index

Kinez (19) postao najmlađi pacijent s dijagnozom Alzheimera

I mačke mogu razviti demenciju, baš poput čovjeka

Opsežna studija pokazuje da su bračni partneri izloženi većem riziku od razvoja demencije nego samci – čak 22% naspram 13%. Brak se tako pokazuje ne kao zaštita, nego kao mogući stresni okidač za kognitivno propadanje, osobito u slučaju Alzheimerove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzroci mogu biti kronični stres, izolacija i oskudna društvena mreža izvan braka. Rješenje? Više prijatelja, manje TV rasprava – i povremeni bijeg iz bračne rutine, barem do kvartovske klupe ili križaljke. Igor Berecki za Bug

Novo istraživanje na voćnim mušicama pokazuje da Alzheimerova bolest utječe na cijelo tijelo, ne samo na mozak. Dva ključna proteina, Aβ42 i Tau, uzrokuju različita oštećenja – prvi cilja živčani sustav, a drugi remeti metabolizam, probavu i reprodukciju. Nalazi su uspoređeni s podacima iz miševa i ljudi te ukazuju na to da bi se Alzheimer trebao promatrati kao sistemska bolest. Rezultati otvaraju vrata ranoj dijagnostici i širem pristupu liječenju koji uključuje i tjelesne simptome, a ne isključivo kognitivne. Drago Galić za Bug

Nova studija Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljena u Lancet Neurology, otkriva da smanjenje volumena mozga uzrokovano amiloidnom imunoterapijom za Alzheimerovu bolest nije nužno loša vijest. Istraživači tvrde da je taj fenomen posljedica uspješnog uklanjanja beta-amiloidnih plakova, a ne uništavanja moždanog tkiva. Analiza 12 kliničkih pokusa pokazuje da promjene volumena odražavaju smanjenje štetnih nakupina proteina. Iako se terapije čine sigurnima, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka. Zvuči paradoksalno, ali manji mozak možda znači bolji život! Bug

Istraživači UCLA Healtha identificirali su i sintetizirali molekulu koja je uspješno obnovila kognitivne funkcije kod miševa koji pokazuju simptome Alzheimerove bolesti ponovnim aktiviranjem sklopa pamćenja mozga. Pokaže li ovaj spoj slične učinke kod ljudi, jedinstvena sposobnost pomlađivanja pamćenja i kognicije mogla bi naglavačke okrenuti način na koji liječimo Alzheimerovu bolest, tvrde autori studije objavljene u časopisu The Proceedings of the National Academy of Sciences. Zasad, koliko je poznato, na tržištu ili u laboratorijskima ne postoji ništa slično. Molekula DDL-920 djeluje drugačije i mogla bi ponovno uključiti prekidač u memorijskom krugu mozga. Dakako, dug nas još put čeka prije nego što se ustanovi je li tretman siguran i učinkovit i kod ljudi. No, pokaže li se učinkovitim, lijek bi mogao utjecati i na liječenje drugih bolesti i zdravstvenih stanja poput depresije, shizofrenije i poremećaja autističnog spektra, kažu istraživači. Bug donosi pregled znanstvenih novosti u proteklom tjednu.

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW