Sjećanja na pogreške u pandemiji i učenje iz njih predstavljaju ključ rasprave o slobodi u Europskoj uniji. Pitanje očuvanja individualnih sloboda ostat će ključno i bit će stalno na kušnji, kao što je pokazala pandemija 2020.-2021. Amerika više nije ideal slobode, pouzdani pokretač povijesnih procesa i jamstvo sigurnosti kao što je to bila u Reagonovo i Clintonovo vrijeme kada je europski istok osvajao prostor slobode oslobađajući se komunizma i sovjetske inačice imperijalizma. Današnja Amerika je u najboljem slučaju nepredvidiv partner koji je i dalje poželjan zbog svoje globalne uloge i vojne tehnologije i moći, ali je dekoncentriran svojim unutarnjim podjelama i odnosima s Kinom. Europa u tom novom okviru mora ponovo otkriti svoj slobodarski identitet i redefinirati ključan preduvjet za svoju slobodu – okvir sigurnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Zvonimir Stopić jedan je od najboljih poznavatelja Kine. Doktorirao je 2018. na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu, na kojem i danas radi kao profesor na Odsjeku za globalnu povijest, dok je u Zagrebu suradnik ZSEM-a. Povod za ovaj razgovor bila su najnovija zbivanja i prosvjedi u nizu gradova. “Teško mi je reći kakav je stav prosječnog Kineza jer je “prosječnog Kineza” teško opisati. Živio sam tamo 7-8 godina, ali  vam opet ne mogu opisati što je to ‘prosječni Kinez’ jer je to društvo nevjerojatno šaroliko. Mi na Kinu gledamo možda previše strogo.  U nedostatku dubljeg razumijevanja Kine kao i težnje za senzacionalizmom koji medijima daje vjetar u leđa, mi automatski povlačimo paralele, a da prije ne pogledamo o čemu se tu radi. Već sad su se u zapadnim medijima pojavili naslovi o revoluciji, iako je posve jasno da se ipak radi samo o prosvjedima”, kaže Stopić. Slobodna

Australska prijestolnica Canberra ušla je u tjedan dana dugu opću karantenu na razini grada nakon što je prvi put u godinu dana otkriven slučaj zaraze covidom-19. Lockdown je zatražen za cijeli teritorij australske prijestolnice, na kojem živi oko 400 tisuća ljudi, jer vlasti ne znaju kako se osoba zarazila. Stanovnici će moći napuštati svoje domove samo zbog esencijalnih razloga, pa su već nastale gužve u trgovinama uoči stupanja mjere na snagu. Telegram…

Šefica zagrebačkog stožera Jelena Pavičić Vukičević predložila je, a Ministarstvo prihvatilo, da se svi osnovnoškolci od idućeg tjedna vrate u školske klupe dok će srednjoškolci, osim maturanata, ostati online. Tako će u direktnu nastavu, takozvani model A, uz učenike razredne nastave (od 1. do 4. razreda osnovne škole), i svi učenici od 5. do 8. razreda osnovnih škola. Izvan nastavnog procesa ostali bi učenici 1. do 3. razreda srednje škole, jer koriste javni prijevoz. Večernji

Izrael je svjetski prvak u cijepljenju – dosad je cijepljeno 56 posto Izraelaca i svi stariji od 16 godina mogu se cijepiti. Ljudi su nahrupili u kafiće, restorane, koncertne dvorane, kina i na utakmice, ali samo oni s COVID-putovnicama (TagesSpiegel). U Britaniji je cijepljeno 32 milijuna ljudi pa su nakon četiri mjeseca otvorene sve trgovine, tržnice, frizerski i kozmetički saloni, teretane, terase pubova i zabava na otvorenom (Jutarnji).

Kad smo bili zatvoreni zbog pandemije prošlog proljeća češće smo se osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni, više smo pili, ukupno  30 posto nas se udebljalo, češće žene, koje su više i pušile, a manje vježbale – pokazalo je istraživanje Medicinskog fakulteta u Splitu na 3.027  sudionika. Oni koji su doživjeli zagrebački potres razvili su  još i simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije. Prvo čime si možemo pomoći je svakodnevno vježbanje jer ono nosi razne koristi – potiče antioksidativne i protuupalne procese, ublažava stres i jača aktivnosti obrane imunološkog sustava. HRT

Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti, oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije do te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocija koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost – izjavila je psihologinja Tanja Sever u Otvorenom. S druge strane se događa zasićenje isporukom informacija čime raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem.

Tijekom ove druge faze zatvaranja zbog korone, zamijetili smo da u ambulanti imamo sve više djece, odnosno adolescenata s tegobama poput nespecifične glavobolje, vrtoglavica, zamagljenje vida, pojava dvoslika, smetnje pamćenja i učenja, trncima u rukama ili nogama, općom slabosti i umorom te nizom nespecifičnih simptoma. Nerijetko nam se javljaju djeca s bolovima u nogama, otežanim hodom, tremorom ruku, nekontroliranim trzajima mišića, učestalim nesvjesticama – kaže prof. dr. Igor Prpić, pročelnik Zavoda za neurologiju i dječju psihijatriju Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka za Novi list.

Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje razmatraju strože mjere. Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown za Uskrs, Austrija zatvara sve što nije nužno dok će odlazak za frizeru trebati negativan test, u Poljskoj se ograničava broj kupaca u trgovinama, a Njemačka još čeka nove mjere nakon što je Merkel povukla odluku o strogom lockdownu. Index…

Iako je Europa trenutačno najpogođenija britanskim sojem koronavirusa te se zahuktava treći val epidemije, porast broja slučajeva zabilježen je u cijelom svijetu pa se tako globalno povećao za 10 %. Francuska, Italija, Španjolska i Njemačka odustaju od ublažavanja mjera te najavljuju nova zatvaranja, a sve zbog varijante B.1.1.7. koja je zaraznija, ali i smrtonosnija pa se tako bilježi i porast pacijenata na respiratorima. Ususret blagdanima sve se više zemalja okreće novim, strožim mjerama, a SAD u kojem broj slučajeva također raste tako ima priliku učiti iz europskoga prosjeka. Zabrinjavajuća činjenica novog porasta unatoč cijepljenju i nedavnoj stagnaciji u Europi upozorava na to da se djelovanje protiv pandemije ne smije temeljiti samo na cijepljenju, nego testiranju i zaoštravanju mjera s obzirom na to da cijepljenje još ne pokazuje rezultate kakve bismo htjeli. Jutarnji list