Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, broj poreznih obveznika u Hrvatskoj porastao je u gotovo svim kategorijama. Paušalnih obrta sada je više od 100 tisuća, što je rast od 15 posto u godinu dana, dok je broj obveznika najma porastao 12 posto. Raste i broj tvrtki koje plaćaju porez na dobit, a jedino turistički iznajmljivači bilježe usporavanje. Ukupno, broj obveznika porastao je 6,8 posto, što upućuje na sve veću formalizaciju i legalizaciju prihoda. Lider

I troškova poslovanja, dok je prostor za dizanje cijena ograničen. Za povrat od minimalnih 5% godišnje, apartman mora biti popunjen 124 dana, što većina iznajmljivača ne postiže. Pri popunjenosti od 60 dana, povrat pada na mizernih 1,72%. Bolji rezultati mogući su uz luksuznije objekte, pametno oglašavanje i dodatne sadržaje. Status domaćina i vlastiti angažman u poslovanju značajno povećavaju isplativost. tportal

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

U velikom finalu projekta Najiznajmljivač 2024. izabrani su najbolji hrvatski apartmani, kuće i vile za odmor, pa je tako ove godine najbolji apartman Iris Croatica Marine Skušić iz Oroslavja, najbolja kuća za odmor Bakina divljaka Ane Crljen iz mjesta Oriovčić, a najbolja vila je Villa Panorama del Tartufo Daniele Puh iz Žugani. Villa Beller dobila je nagradu za najbolju integraciju turizma, umjetnosti i modernih tehnologija, dok je Feel Good Villa nagrađena za poštovanje izvorne arhitekture prilikom implementacije modernih tehnologija. Villa Panorama del Tartufo proglašena je najboljom kućom za odmor zbog uspješne revitalizacije stare autohtone obiteljske kuće u visokokvalitetan smještaj, pružajući autentični domaćinski doživljaj i očuvanje tradicije. tportal

Građanska inicijativa “Spasimo male obiteljske iznajmljivače” pokrenuta je kao odgovor na prijedlog zabrane iznajmljivanja apartmana u stambenim zgradama. Inicijativa okuplja male obiteljske iznajmljivače koji naglašavaju da nisu bogati rentijeri, već ljudi koji iznajmljivanjem jednog apartmana osiguravaju egzistenciju. Kritiziraju tvrdnje o velikoj zaradi od 40.000 eura godišnje, ističući da većina zarađuje oko 10.000 eura godišnje. Smatraju da zabrana iznajmljivanja apartmana ne bi imala značajan utjecaj na tržište, ali bi značajno pogodila obiteljske iznajmljivače. Pokrenuli su i peticiju protiv zabrane. Nacional

Starije osobe su često meta prevara, a to pokazuju i statistički podaci. Tako je tijekom 2023. godine zabilježeno ukupno 635 oštećenih osoba starijih od 60 godina, dok je godinu dana ranije prevarenih u ovoj dobi bilo 679. Prevaranti su vrlo snalažljivi, a trenutno je vrijeme iznajmljivanja apartmana na moru pa su Mirovina.hr od Ministarstva unutarnjih poslova saznali na što sve točno treba paziti kako ne bi došlo do prevare. Pripazite putem kojih oglasa i internetskih stranica pronalazite smještaj i provjerite ima li za određeni smještaj recenzija korisnika. Iznajmljivač bi se trebao potpisivati punim imenom i prezimenom, a njegovi osobni podaci i podaci agencije trebali bi se nalaziti na svim promotivnim materijalima, uključujući i društvene mreže i internetsku stranicu putem koje se oglašava. Dodaju i kako je važno reagirati na vrijeme – čim skužite da ste prevareni, odmah zvati policiju. Poslovni

U posljednjih deset godina kapaciteti ‘cimerfraja‘ porasli su za gotovo 280 tisuća kreveta, na više od 800 tisuća, dok je broj kreveta u hotelima i sličnim objektima smanjen za deset tisuća, i manje ih je od 182 tisuće. Kampovi su za to vrijeme neznatno povećali kapacitet, a ostali oblici izgubili su 48 tisuća kreveta. (Usporedbe radi, Grčka ima milijun kreveta u privatnome smještaju, ali gotovo isto toliko u hotelima.) Najam soba i apartmana postala je najlukrativnija djelatnost jer je porez smiješno nizak. Hrvatska je 2022. od 44,5 milijuna noćenja u ‘cimerfraju‘ inkasirala šest milijardi eura, a od 23,3 milijuna noćenja u hotelima 4,5 milijardi. S promjenom strukture – s istim brojem gostiju ali s dvadesetak posto više hotelskih gostiju (na račun ‘cimerfraja‘), ukupna zarada bila bi veća za gotovo 300 milijuna eura. Lider

Za one koji nisu prijavili iznajmljivanje propisana je novčana kazna u rasponu od 1327 do 3981 eura. Usto, navode iz Državne inspekcije, za navedeni prekršaj, prekršitelju će se obvezno oduzeti i imovinska korist ostvarena prekršajem. Nedostatan je i broj inspektora, a sve je veći problem i broj stranaca koji izbjegavaju hrvatske zakone. Mislim da je problem stranih iznajmljivača koji rade ilegalno poprilično prisutan. U komunikaciji s ljudima na terenu vidim da u velikim gradovima poput Splita predstavnici stanara zgrade niti ne znaju tko im se šeta po zgradi. To dovodi do komunalnih problema i teškoća kod onih zgrada koje imaju zajednička mjerila za vodu. Poslovni

Poduzetnik je naslijedio poljoprivredno zemljište koje je iznajmio poljoprivredniku za sto eura na godinu. Na to je morao platiti porez i prirez koji su, kad se malo bolje analizira, mnogo veći od paušalnog poreza za iznajmljivače kreveta u turizmu. Kako onda staviti u isti položaj te dvije kategorije iznajmljivača? Teško je povjerovati da će država povećati paušalni porez naviše. Učinimo barem mali korak pa ispravimo nepravdu približavajući barem porezno opterećenje jednih i drugih iznajmljivača. Primjerice, sigurno i u Ministarstvu financija netko može procijeniti koliki zapravo porez u odnosu na prihode plaćaju paušalci. Ako je to jedan, tri ili pet posto, pa onda je u redu da otprilike toliki porez plaćaju i iznajmljivači poljoprivrednog zemljišta. Lider