Nakon ovih pompoznih obećanja koja su upisana u nacionalni plan otpornosti i oporavka danas je predstavljena kompjuterska grafika. Nije predstavljeno nikakvo vozilo, a to što oni imaju je showcase modul, model vozila za koji imamo njihovu časnu riječ da je u nekoj mjeri funkcionalan. Ova demagogija kako je autonomna vožnja ona gdje nema volana je jednostavno neistina. Znači, potpuno je nebitno ima li vozilo ili ne volan. Bitno je kako njegova autonomija radi. Autonomna vožnja petog nivoa je vožnja u kojem se vozilo samo snalazi u bilo kakvim uvjetima. Ovo vozilo bez detaljnog prethodnog mapiranja ne može funkcionirati i to nije autonomija petog nivoa, a mi se možemo lagati koliko god hoćemo – rekao je Lucijan Carić za Nacional. Pogledajte komentare na popularnoj temi na Forumu.

Neprimjereno je komentirati slučaj na način da se jedna od sudionica parnice proglašava najmoćnijom ženom u Hrvatskoj, da se uopće komentira od strane predsjednika Vrhovnog suda je potpuno nezamisliva i skandalozna. Da ne govorim koliko je pogrešna. Čak i da je točna – rekao je Boris Dežulović o Dobronićevom istupu o Severininom slučaju, rekavši da, ako ovako prolaze najmoćniej žene, kako tek prolaze one nemoćne? (Index) Slučaj je prokomentirao i Lucijan Carić: Ovaj faux pas može samo dodatno energizirati javnost protiv sudaca koji se upravo bore za veće plaće. Severinin zvjezdani i imovinski status za sud i presudu nebitni su; pred zakonom svi smo jednaki. Osim toga, neprimjereno je da suci komentiraju sudske odluke, vlastite, a pogotovo tuđe. Posebno je loše kada to čini predsjednik najviše sudske instance u Hrvatskoj Index

To mi je isto kao što neću ukrasti novčanik koji je netko ostavio pored otvorenog prozora svog vozila – poručio je Lucijan Carić iz IT kompanije DefenseCode, koja je odbila nominaciju za nagradu Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna. Nismo od onih koji će se jedan dan buniti protiv Komore, a drugi dan slikati s barba Lukom Banja Lukom i služiti mu kao PR i ‘odlučivati’ po raznim komisijama i odborima parazitske institucije čiji su prisilni članovi.

Prije mjesec dana nadobudni je nizozemski poduzetnik sa splitskom adresom na LinkedInu pisao Plenkoviću da, po uzoru na Estoniju, omogući izdavanje viza digitalnim nomadima koji bi privremeno radili u Hrvatskoj, punili njen proračun i pokretali gospodarstvo. Rečeno, učinjeno. Kao svaki mudri vođa, Plenković, koji nepogrešivo prepoznaje mogućnosti dobrog PR-a, primio je Jana de Jonga i brzopotezno obećao kako će Hrvatska “među prvima u svijetu” regulirati boravak digitalnih nomada. Digitalni nomadi su ljudi koji teoretski mogu raditi bilo gdje u svijetu, udaljeno i neovisno od lokacije svog poslodavca, koristeći telekomunikacijske tehnologije… – piše Lucijan Carić za Index i pita se što je sa onima koji bi iz Hrvatske htjeli biti digitalni nomadi i raditi za strance?

Hrvatske vlasti rade na aplikaciji za praćenje kontakata zaraženih koronavirusom, koja će paziti i evidentirati kontakte oko kojih se osoba kreće. Kaže Marko Rakar da s “obzirom da postoji puno tehničkih ograničenja koja će biti teško ili nemoguće provesti, da postoji cijeli niz situacija u kojima će biti tzv. false positive situacija, moja je pretpostavka da će ta aplikacija biti u cijelosti beskorisna i neupotrebljiva a vjerojatno u konačnici i kontraproduktivna i štetna. Nadalje, aplikacija pokazuje naknadno da se nešto već dogodilo na što ionako više nemate utjecaja, u najboljem slučaju možete pripremiti svoju torbu za bolnicu na vrijeme“. Lucijan Carić kaže da je “više država koristilo tehnološke mjere u suzbijanju epidemije korona virusa i neke od njih su među najuspješnijima u svijetu u suzbijanju bolesti, npr. Južna Koreja, Tajvan, Singapur, Hong Kong”.

Brojne uredske poslove moglo bi se automatizirati pri čemu za puno poslova ni ne bi ni trebao ljudski rad, od velikih hrvatskih trgovačkih lanaca mješovitom robom samo jedan ima dostavu, a što se obrazovanja tiče sad je moguće razviti neko novo školstvo, ako ništa neki kombinirani oblik edukacije u kojem je fizička prisutnost samo jedan dio, kaže informatički stručnjak Lucijan Carić. Marko Rakar očekuje manje putovanja a više telekonferencija, više mailova a manje sastanaka. N1

Taj zatvoreni, ruski internet RuNet, zaštitio bi Rusiju od stranih ograničenja, kao i održiv, siguran i potpuno operativan lokalni internet, a predviđa i otvaranje centra za upravljanje i nadgledanje. Kritičari ovo vide kao pritisak na slobodu na internetu, pokušaj kontrole sadržaja i uvođenja cenzure. Stručnjak za računalnu sigurnost Lucijana Carića kaže da ovo nema smisla: “Kina već ima takav zatvoreni sustav, nešto slično postoji i u Saudijskoj Arabiji. No svi ti cenzorski sustavi teško su održivi. Internet je ipak dizajniran tako da bude otvoren, a ovo je zaokret u posve drugom smjeru”. T-Portal…

Najavljeni novi zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu je Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost na internetu, za Jutarnji komentirao ovako: “Novi zakon neće spriječiti širenje mržnje jer kako možete zakonom promijeniti ono što ljudi misle? Radi se o pokušaju ljudi koji nemaju pojma kako funkcionira internet i o tehnologijama koje se na internetu provode. Jedino što se postiže donošenjem ovakvih zakona jest da se kreira pravna nesigurnost i kaos. A u konačnici, onima koji ne poštuju propise, potpuno je svejedno kako propisi glase.”

“Lažiranja koja smo nedavno vidjeli uopće nisu tehnički zahtjevna i mogu se izvesti besplatnim alatima dostupnim na internetu koji uglavnom služe za izradu raznih šala”, kaže stručnjak za računalnu sigurnost Lucijan Carić. “Smiješno je da je policajac koji se navodno bavi takvim stvarima i čiji je posao identificirati takve očite falsifikate uopće ponudio nekome tako nevjerodostojan materijal, jednako kao što je i netko bio voljan platiti takve očigledno loše i nevjerojatne dokaze” – kaže Marko Rakar. Tportal
Kako izgleda dio “SMS-ova”, koje dobio Mamić, između Dinka Cvitana (bijeli) i člana jednog člana sudskog vijeća (crni):

“Ako želite manipulirati informacijama, onda treba imati konzistenciju, integritet i rezon. Danas se valjaju gluposti. Izbacuje se gomila lažnih informacija. Imamo virtualnu stvarnost, a komuniciraju osobe koje se međusobno ne poznaju. U svemu tome razumna osoba treba sebi postaviti granice”, poučava osnove lažiranja informacija Lucijan Carić u razgovoru na HRT-u [video_icon].

Uredba o autorskim pravima, pogotovo njeni članci 11. i 13. sulud su europski birokratski napad ne samo na slobodu interneta, razmjenu informacija, tehnologiju i europsku tehnološku budućnost, već i na sama temeljna prava i slobode građana i poslovnih subjekata država članica te iste Europske Unije – upravo na ona prava i slobode u koje se Europska Unija najviše kune – piše Lucijan Carić za Net.hr