Ministarstvo financija uspjelo se zadužiti za 8,5 milijardi kuna po najpovoljnijim uvjetima u povijesti. Kao što se i najavljivalo, država je realizirala dva izdanja kunskih obveznica na pet i jedanaest godina, a vrlo zainteresirani ulagači posudili su joj novac uz kamatnu stopu od 2,25 i 2,875 posto. Knjige upisa otvorene su u petak u devet sati, a zatvorene su za manje od pet sati. U tom “povijesno najznačajnijem interesu investitora”, kako navodi Ministarstvo financija, ulagači su državi bili spremni posuditi iznos od 20 milijardi kuna, što je gotovo dva i pol puta više od planiranog izdanja. Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Svjetski dug dostiže rekordne razine. Velike sile, za koje se čovjek pita odakle im toliko novca za naoružavanje, istraživanje svemira, ulaganje u robotizaciju, financiranje obavještajnih službi te sto drugih stvari, postižu rekorde. Udio je javnoga duga u BDP-u Sjedinjenih Država 121 posto. Kina, koja se počela zaduživati desetljećima poslije, već je na devedeset posto. Jedina stvar koje se Trump dosad istinski uplašio jest opasnost da bi se moglo urušiti trgovanje američkim državnim obveznicama. Zato savjet svima nama: obratimo pozornost na državne obveznice i njihovo tržište. Ti signali diktiraju poteze svjetskih čelnika. Više od signala iz trgovina i s dioničkih i deviznih burzi. Miodrag Šajatović za Lider.
Država opet kreće s ponudom ‘narodnih obveznica’ koje će svi građani moći upisati od 1. do 8. srpnja 2024. Minimalni ulog iznositi će 500 eura, a kamatna stopa neće biti manja od 3,1 posto. Obveznice će se upisivati putem poslovnica Fine ili preko digitalne aplikacije E-riznica. Kamata će se isplaćivati jednom godišnje, a dospijeva na godišnjicu datuma izdanja, 12. srpnja 2025. godine, drugu godišnjicu, 12. srpnja 2026., te na datum dospijeća obveznice. S nešto višim iznosom od 5000 eura, na državnoj obveznici godišnje se zaradi 155 eura tj. u tri godine zarada se penje na 465 eura. tportal
Visual Capitalist je koristeći podatke Ministarstva financija SAD-a izdvojio najveće strane vlasnike državnog duga SAD-a. Prvi na toj listi je Japan. S ukupno 1,1 bilijuna dolara Japan je najveći inozemni vlasnik američkog duga te je time nadmašio Kinu koja je od 2019. godine izgubila više od 250 milijardi dolara, ili 30 posto svojih posjeda. Kina je tako sada na drugom mjestu sa 867 milijardi. Inače, Kina od 2018. godine smanjuje svoju izloženost dolaru, a rasterećenje obveznica je jedan od načina na koji zemlja može upravljati tečajem juana. Ujedinjeno Kraljevstvo treći je najveći posjednik s više od 655 milijardi dolara u državnim obveznicama. Kajmanski otoci, Bermuda, Bahami i Luksemburg – svi zajedno imaju samo 1,2 milijuna stanovnika, ali posjeduju nevjerojatnih 741 milijardu dolara u američkim državnim obveznicama. Lider
Europska središnja banka donijela je odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Program, čija vrijednost premašuje 1.000 milijardi eura, će početi u ožujku i trajati do kraja rujna 2016. Stručnjaci kažu da ova mjera neće pomoći jer je eurozoni potreban novac u opticaju. “Ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU – da se možemo povoljnije zaduživati“, komentirao je ministar Lalovac.