Nekoliko desetljeća prije Mile, Elle, Storyja, Extre, Glorije i sličnih „žeskih“ časopisa, točnije 1925. godine, ona je utemeljlila ozbiljan ženski časopis u Hrvatskoj. Njezin Ženski list bio je avion naspram spomenutih današnjih časopisa. Pod teškom društvenom zabludom da su novinarsko zvanje i politički rad isključivo samo muško poprište rada, prolazila sam u svojem novinarskom zvanju kao nevino okrivljeni kroz pranger španjolske inkvizicije. Taj mi je rad bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu i moje političko djelovanje smatrala sam nečim sasvim prirodnim. Pošto nisam uvažavala društvenu zabludu, koja je stvorila nepisan zakon protiv javnog rada žene, naišla sam na putu toga rada na neprijateljstva, čije posljedice snosim još danas – iz autobiografije Kako je bilo. Lupiga
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
“Gričku vješticu” je nona voljela, bila je prema njoj sentimentalna i nostalgična, iako, da ju je bilo pitati, rekla bi da to nije književnost, niti je Marija Jurić Zagorka književnica. Ali na neki način, te smiješne knjižice u nastavcima, odštampane sitnim slovima u dvije kolone po stranici, znale su biti važnije od književnosti. Osim što je o njima mogla razgovarati i sa svojim manje načitanim ili priprostim prijateljicama, jer su Zagorku čitale i razumjele sve, u Zagorkin je tekst bilo upisano iskustvo, a s iskustvom i kulturni identitet cijeloga naraštaja. Šund literatura je literatura svakodnevice, ali je i dio povijesnoga i porodičnog iskustva, više nego ona druga, artistički izvedena i kompleksnija književnost. Šund literatura je ozbiljna stvar. Ona je prva barikada slobode, na kojoj, dok je hrvatske kulture i književnosti, stoji Marija Jurić Zagorka. U mekom uvezu, u smrti slobodna. Miljenko Jergović
Centar za ženske studije u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom stvorio je Arhivski fond Marije Jurić Zagorke, digitalizirano i obrađeno digitalizirano gradivo. Kako stoji u priopćenju CŽS-a, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespondencije (pisma) Marije Jurić Zagorke (31), zapisnika Hrvatskog novinarskog društva (34) i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu kao značajan doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara/ki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva, zalagala. H-alter
Počeli 10. dani Marije Jurić Zagorke
Snimat će se serijal ‘Grička vještica’
Lea Kralj Jegar pretočila biografiju Marije Jurić Zagorke u strip, pokazala je onakvom kakva zaista jest – feministička superjunakinja
Vrlo hip 5 savjeta Marije Jurić Zagorke za žene
Više od 15 sati panker čitao Zagorku braniteljima u Savskoj: Taj prokleti rat još traje