In 1978 Jadav Payeng began transforming Majuli Island, India to prevent erosion

He planted a tree daily for 40 YEARS and created a lush forest that’s now home to tigers and elephants

pic.twitter.com/x1KYU0l2ua

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) October 11, 2025

Godine 1978. Jadav Payeng započeo je preobrazbu riječnog otoka Majuli u Indiji kako bi spriječio eroziju. Svakodnevno je sadio po jedno drvo tijekom 40 godina i stvorio bujnu šumu koja je sada dom tigrovima i slonovima.

Istraživanja pokazuju da smanjenje sječe šuma u EU-u vodi povećanju sječe u drugim dijelovima svijeta, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Posljedično se ugrožava bioraznolikost, smanjuje industrijska proizvodnja u EU-u i gube radna mjesta. Smanjenje dostupnosti drvenih proizvoda slabi ponore ugljika, dok zamjena drvom drugim materijalima povećava emisije. Studije naglašavaju potrebu globalnih mehanizama kako bi klimatski i ekološki ciljevi bili učinkoviti i izvan EU-a. Nacional

How trees prevent floods and landslides
pic.twitter.com/KG5WndBsam

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) September 15, 2025

Time uzrokuju 2,9 % globalnog gubitka biljne mase i ispuštaju preko milijardu tona CO₂. Znanstvenici su koristili napredne modele i terenska istraživanja u Panami, gdje su otkrili da munje mogu “zaraziti” i susjedna stabla. Premda uzrokuju manje od 1 % ukupne smrtnosti, odgovorne su za više od 6 % smrti velikih stabala. S klimatskim promjenama očekuje se porast ovih udara i u umjerenim regijama, pa se munje sada službeno kvalificiraju kao klimatski zločinci. Science Alert, Index

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

Sensitively relocating trees.pic.twitter.com/UdbiiB0kgt

— Figen (@TheFigen_) September 4, 2024

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Ako se šume nastave smanjivati ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne. Zašto su važne? Jer ljudima osiguravaju dovoljno zraka za disanje tako što apsorbuju CO2 i proizvode kisik. Isto tako služe kao prirodni filter za pitku vodu. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda… DW

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index

Istraživanje: Manje asfalta i više drveća u gradovima produljuje životni vijek

Prvih stotinjak (od ukupno osam tisuća) posađeno je na Bundeku, lokaciji gdje je najviše njih stradalo tijekom oluje u srpnju. Za građane i oporbu najviše polemike izazvala je cijena. Projekt je izazvao polemiku. Za 46 vrsta sadnica, najviše – javora, jasena, bora i ukrasne trešnje iz gradskog proračuna izdvojit će se 4 milijuna eura. U Zrinjevcu kažu da je u cijenu uračunat uzgoj, sadnja, ali i briga o stablu te iskopavanje i kompostiranje. Ali i da su drveća proizvedena u rasadniku u Jazbini. Profesor sa šumarstva tvrdi kako je cijena realna, ako ona zaista podrazumijeva i brigu nakon sadnje. No, cijene nisu s natječaja jer posao obavlja gradska tvrtka Zrinjevac. Upravo su oni za vrijeme bivše vlasti bili na meti kritika jer su im gradske četvrti iznimno skupo morale plaćati dječja igrališta, kante za otpad i klupice. Index